Тренутно гледате Istorija Alanje – od antičkog Korakesiona do danas

Istorija Alanje – od antičkog Korakesiona do danas

Alanja (Alanya), danas jedno od najpoznatijih letovališta na mediteranskoj obali Turske, mnogo je više od dugih peščanih plaža, hotela i turističkih kompleksa. Iza njenog savremenog izgleda krije se istorija duga više hiljada godina, tokom koje su se smenjivale različite civilizacije, carstva i vladari.

Zahvaljujući svom položaju na malom stenovitom poluostrvu, između Sredozemnog mora i planinskog venca Taurus, Alanju su još u antičko doba prepoznali kao strateški važnu tačku. Njena prirodna luka, visoke stene i teško pristupačan teren činili su je idealnim mestom za odbranu, trgovinu i kontrolu pomorskih puteva.

Grad je kroz istoriju bio poznat kao Korakesion, Kalonoros i Alaiye, a današnje ime Alanja dobio je tek u 20. veku. Svako od tih imena označava jedno posebno poglavlje njegove bogate prošlosti.

Istorija Alanje ukratko

  • oko 20.000–17.000. p. n. e. – prvi tragovi ljudi u pećini Kadıini
  • 4. vek p. n. e. – prvi pomen grada pod imenom Korakesion
  • 2. vek p. n. e. – uporište Diodota Trifona i kilikijskih gusara
  • 67. p. n. e. – Pompej Veliki slama gusare, grad postaje rimski
  • vizantijski period – grad nosi ime Kalonoros
  • 1221. – Alaeddin Kejkubad I osvaja grad i daje mu ime Alaiye
  • 1427. – grad prelazi pod vlast mamelukčkog Egipta
  • 1471. – Alaiye postaje deo Osmanskog carstva
  • 1935. – posle Ataturkove posete grad dobija ime Alanya
  • 1948. – otkrivena pećina Damlataš, početak turističkog razvoja

Najstariji tragovi života – pre antičkog doba

Istorija područja Alanje počinje mnogo pre nastanka prvih poznatih gradova. Arheološka istraživanja u pećini Kadıini (Kadıini Mağarası), udaljenoj oko 12 kilometara od današnjeg centra grada, otkrila su tragove ljudskog prisustva koji sežu u gornji paleolit, odnosno približno 20.000–17.000 godina pre nove ere.

Ovi nalazi pokazuju da je područje današnje Alanje bilo naseljeno još u praistoriji, kada su ljudi živeli od lova, sakupljanja plodova i korišćenja prirodnih skloništa. Ipak, tačan datum osnivanja samog grada i identitet njegovih prvih stanovnika nisu poznati.

Korakesion – antički grad i utočište gusara

Najstarije poznato ime Alanje bilo je Korakesion (Coracesium), a grad se prvi put pominje u zapisima antičkih geografa iz 4. veka pre nove ere. U to vreme ovaj deo Anadolije nalazio se pod persijskom vlašću. Korakesion je imao izuzetno povoljan geografski položaj: uzdizao se na stenovitom poluostrvu, sa prirodno zaštićenom lukom i visokim liticama koje su otežavale napade sa mora i kopna. Upravo zbog takvog položaja grad je postao značajno uporište pomoraca, trgovaca, ali i gusara.

Tokom 2. veka pre nove ere Korakesion je postao jedno od važnijih gusarskih uporišta na ovom delu Sredozemlja. Gusari su koristili zaštićenu luku kao bazu za napade na trgovačke brodove koji su plovili između istočnog Mediterana, Kipra, Egipta i obala Male Azije.

Posebno je značajan period kada je grad koristio Diodot Trifon, uzurpator seleukidskog prestola, koji se u 2. veku pre nove ere oslanjao na kilikijske gusare i utvrdio Korakesion kao svoje uporište. Delovi helenističkih bedema iz njegovog vremena i danas se mogu videti u tvrđavi. Rimska vlast nije želela da dozvoli da pomorski putevi ostanu pod kontrolom gusara. Zbog toga je rimski vojskovođa Pompej Veliki 67. godine pre nove ere pokrenuo veliku vojnu akciju protiv gusarskih uporišta.

Posle pomorske bitke kod Korakesiona rimska vojska je uspela da slomi gusarsku moć i uspostavi kontrolu nad ovim područjem. Tako je Korakesion ušao u sastav rimske države, a njegova luka nastavila je da ima značajnu ulogu u pomorskoj trgovini.

Rimski period – grad na važnom pomorskom putu

Istorija Alanje - Rimski period

Pod rimskom vlašću Korakesion je nastavio da se razvija kao trgovačko i pomorsko središte. Postojeća utvrđenja su proširivana, podizane su nove građevine, a grad je dobio dodatni značaj zahvaljujući trgovini i pomorskim vezama. Alanja se nalazila na prostoru između antičkih oblasti Pamfilije i Kilikije, pa je predstavljala važnu vezu između različitih delova južne obale Anadolije.

Za istoriju grada vezuje se i poznata priča o rimskom vojskovođi Marku Antoniju i egipatskoj kraljici Kleopatri. Prema istorijskim predanjima, Marko Antonije je Kleopatri poklonio teritorije u Kilikiji, a tradicija Alanje povezuje ovaj događaj sa njihovom ljubavnom pričom.

Zbog toga se i danas u turističkim pričama često pominje Kleopatrina plaža, jedno od najpoznatijih mesta za kupanje u Alanji. Rimsko nasleđe ostavilo je trag u razvoju grada, njegovoj trgovini i odbrambenoj infrastrukturi.

Vizantijski period – Kalonoros, „Lepa planina“

Istorija Alanje - Vizantijski period

Nakon podele Rimskog carstva, područje Alanje našlo se pod vlašću Istočnog rimskog carstva, odnosno Vizantije. U ovom periodu grad je dobio ime Kalonoros, što se najčešće prevodi kao „Lepa planina“ ili „Lepo brdo“. Njegov značaj nije opadao jer je predstavljao važnu pomorsku stanicu i zaštićenu luku na istočnoj mediteranskoj obali.

Luxora Invites – digitalne pozivnice

Vizantijski period obeležili su razvoj hrišćanstva, izgradnja crkava i dodatno utvrđivanje poluostrva. Na području današnjeg zamka Alanje i danas se mogu videti ostaci vizantijskih crkava, kapela i drugih građevina.

Tokom 7. i 8. veka grad je bio izložen arapskim pomorskim napadima. Zbog opasnosti od upada, odbrambeni sistem je dodatno ojačan, a utvrđenje je postalo još značajnije za zaštitu stanovništva i pomorskog saobraćaja. Vizantijska vlast nad ovim područjem trajala je kroz različite političke promene, sve do dolaska Seldžuka, koji će u 13. veku potpuno promeniti izgled i značaj grada.

Seldžučki period – zlatno doba Alanje

Istorija Alanje - Seldžučki period – zlatno doba Alanje

Najznačajnije poglavlje srednjovekovne istorije Alanje počinje 1221. godine, kada je seldžučki sultan Alaeddin Kejkubad I (Alaeddin Keykubad) osvojio grad. U to vreme gradom je upravljao hrišćanski vladar Kir Vart. Nakon pregovora i predaje utvrđenja, Alanja je prešla pod vlast Anadolskih Seldžuka.

Sultan je gradu dao novo ime – Alaiye, koje je izvedeno iz njegovog imena Alaeddin. Upravo iz ovog naziva nastalo je današnje ime Alanja. Alaeddin Kejkubad prepoznao je izuzetan strateški i trgovački značaj grada. Odlučio je da ga pretvori u jednu od najvažnijih seldžučkih pomorskih baza i svoju zimsku rezidenciju. Alanja je u tom periodu postala jedan od najvažnijih gradova Seldžučkog carstva, a po značaju se često povezivala sa Konjom, tadašnjim političkim centrom države.

Izgradnja tvrđave i velikih seldžučkih građevina

Sultan Alaeddin Kejkubad pokrenuo je veliki građevinski poduhvat. Stara utvrđenja su obnovljena, podignuti su novi bedemi, kule, palate, cisterne za vodu i vojni objekti. Najpoznatije građevine iz ovog perioda i danas predstavljaju simbole Alanje.

Crvena kula – Kızıl Kule

Istorija Alanje - Crvena kula – Kızıl Kule

Crvena kula, poznata kao Kızıl Kule, izgrađena je u 13. veku, oko 1226. godine. Podignuta je kao deo odbrambenog sistema luke i trebalo je da štiti grad od neprijateljskih napada sa mora. Ova osmougaona kula visoka je oko 33 metra i predstavlja jedno od najlepših očuvanih dela seldžučke vojne arhitekture.

Ime je dobila po crvenkastoj boji opeke koja je korišćena u njenoj gornjoj konstrukciji. Danas je Crvena kula jedan od najprepoznatljivijih simbola Alanje i nezaobilazna stanica za turiste koji žele da upoznaju istoriju grada. U njoj se danas nalazi i Etnografski muzej, a sa vrha kule pruža se pogled na luku i stari grad.

Seldžučko brodogradilište – Alanya Tersanesi

Seldžučko brodogradilište – Alanya Tersanesi

U blizini Crvene kule nalazi se staro seldžučko brodogradilište, poznato kao Tersane, izgrađeno 1228. godine. Bilo je to jedno od najvažnijih brodogradilišta Anadolskih Seldžuka i njihovo drugo veliko brodogradilište na obali, nakon Sinopa na Crnom moru.

Građevina ima pet zasvođenih otvora okrenutih prema moru. U njenim prostorijama popravljani su i građeni brodovi koji su služili za trgovinu, odbranu i pomorske ekspedicije. Izgradnja brodogradilišta pokazuje koliko je sultan Kejkubad pridavao značaj pomorskoj moći. Zahvaljujući svojoj floti i kontroli pomorskih puteva, dobio je i naziv „Sultan dva mora“.

Tvrđava Alanja – Alanya Kalesi

Istorija Alanje - Tvrđava Alanja – Alanya Kalesi

Tvrđava Alanja predstavlja najveći istorijski spomenik grada. Iako njeni najstariji delovi potiču iz antičkog perioda, najveći deo današnjeg odbrambenog kompleksa oblikovan je za vreme Seldžuka.

Tvrđava se nalazi na stenovitom poluostrvu koje se uzdiže oko 250 metara iznad mora. Njeni bedemi protežu se približno 6,5 kilometara, a sistem odbrane obuhvata brojne kule, kapije, cisterne i vojne objekte.

U okviru tvrđave nalazila se i sultanova palata, dok su pojedini delovi bili namenjeni vojnicima, zanatlijama i stanovništvu. Danas je tvrđava svojevrsni muzej na otvorenom u kojem se mogu pronaći tragovi helenističke, rimske, vizantijske, seldžučke i osmanske civilizacije. Zbog očuvanog seldžučkog nasleđa, Alanja sa tvrđavom, Crvenom kulom i brodogradilištem nalazi se na privremenoj listi UNESCO-ove svetske baštine od 2000. godine.

Slabljenje Seldžučkog carstva

Posle smrti Alaeddina Kejkubada, moć Seldžučkog carstva postepeno je slabila.

Mongolska invazija i poraz Seldžuka u bici kod Kose Daga 1243. godine značajno su oslabili državu. Tokom narednih decenija Anadolija se podelila na manje kneževine, a Alanja je menjala gospodare.

Grad je jedno vreme bio pod vlašću Karamanskih begova, dok su se za kontrolu nad ovim važnim pomorskim uporištem interesovali i drugi regionalni vladari.

Alaiye je u tom periodu funkcionisala kao poluautonomna kneževina. Kiparski kralj Henrik II pokušao je 1291. da osvoji grad, ali bez uspeha. Početkom 1330-ih Alanju je posetio i čuveni arapski putopisac Ibn Batuta, koji je opisao grad i njegovu luku. Godine 1427. mamelukčki sultan Egipta Barsbaj preuzeo je grad od Karamanida, što pokazuje koliko je ova luka bila važna i za sile sa druge strane Sredozemlja.

I pored političkih promena, Alanja je zadržala svoj značaj kao trgovačka luka i pomorsko središte.

Osmanski period – Alaiye u sastavu velikog carstva

Istorija Alanje - Osmanski period

Godine 1471, za vreme vladavine sultana Mehmeda II Osvajača, Alaiye je uključena u sastav Osmanskog carstva. Ovaj događaj označio je početak novog poglavlja u istoriji grada. Alanja je postala deo velikog carstva koje je kontrolisalo značajan deo istočnog Mediterana. Grad je za Osmanlije osvojio vojskovođa Gedik Ahmed-paša, u okviru pohoda protiv Karamanida.

Tokom osmanske vlasti grad je nastavio da funkcioniše kao važna luka za pomorsku trgovinu. Trgovalo se sa Egiptom, Sirijom i Kiprom, a kroz luku su prolazili različiti proizvodi, tekstil, poljoprivredna roba i drugi trgovački artikli. U osmanskom periodu razvijali su se zanatstvo, poljoprivreda i lokalna trgovina. Pored pomorske privrede, stanovništvo se bavilo uzgojem maslina, citrusa i drugih poljoprivrednih kultura.

Alanja je tokom ovog perioda administrativno prolazila kroz različite promene. Godine 1571. zajedno sa Tarsusom uključena je u Kiparski ejalet, a kasnije je bila povezana sa provincijom Konja. Godine 1868. priključena je administrativnoj oblasti Antalije, dok je 1871. zvanično postala njen okrug. Osmansko nasleđe može se prepoznati u starim kućama, džamijama, tradicionalnim ulicama i arhitekturi istorijskog dela grada.

Alanja u vreme osnivanja moderne Turske

Alanja u vreme osnivanja moderne Turske

Posle Prvog svetskog rata i raspada Osmanskog carstva, nastala je Republika Turska, proglašena 1923. godine pod vođstvom Mustafe Kemala Ataturka.

Alanja je postala deo nove turske države, a grad je postepeno počeo da dobija savremeni administrativni i privredni značaj. Posebno važan datum u istoriji grada je 1935. godina, kada je Mustafa Kemal Ataturk posetio Alanju. Tom prilikom grad je dobio današnje ime – Alanya.

Ova promena imena simbolično je označila novo razdoblje u istoriji grada, koji je tokom narednih decenija počeo da se razvija kao moderno regionalno središte.

Od ribarskog i trgovačkog grada do turističkog centra

Alanja - od ribarskog grada do turističkog centra

Sve do sredine 20. veka Alanja je uglavnom bila manji primorski grad čije se stanovništvo bavilo poljoprivredom, ribarstvom i trgovinom.

Posebno su bili značajni uzgoj banana i citrusa, koji su zahvaljujući toploj mediteranskoj klimi postali prepoznatljivi proizvodi ovog kraja.

Razvoj turizma počeo je da dobija zamah tokom druge polovine 20. veka. Veliku ulogu u tome imalo je otkrivanje i promocija pećine Damlataš, kao i sve veće interesovanje turista za Kleopatrinu plažu i prirodne lepote ovog dela turske obale. Pećina je otkrivena slučajno 1948. godine, prilikom miniranja kamenoloma za izgradnju luke, i ubrzo je otvorena za posetioce. Zbog vlažnog i stalno toplog vazduha i danas je posebno posećuju ljudi sa astmom.

Tokom 1980-ih i 1990-ih godina izgradnja hotela, apartmana i turističke infrastrukture značajno je ubrzana.

Alanja je postala omiljena destinacija turista iz Evrope, Rusije i drugih delova sveta. Posebno je popularna među turistima koji traže povoljniji smeštaj, toplo more, duge plaže i veliki izbor restorana i sadržaja.

Danas je Alanja jedan od najvažnijih turističkih centara Antalijske regije, ali je istovremeno sačuvala veliki deo svog istorijskog nasleđa.

Najvažnija istorijska mesta koja treba posetiti u Alanji

Ako želite da upoznate istoriju Alanje, najbolje je da odvojite barem pola dana za obilazak starog grada i tvrđave. Na relativno malom prostoru nalaze se spomenici koji svedoče o različitim civilizacijama.

1. Tvrđava Alanja (Alanya Kalesi) – Srednjovekovna tvrđava sa bedemima dugim oko 6,5 kilometara, starim kapijama, cisternama i ostacima palata.

2. Crvena kula (Kızıl Kule) – Osmougaona seldžučka kula iz 13. veka, jedan od najpoznatijih simbola grada.

3. Seldžučko brodogradilište (Tersane) – Istorijsko brodogradilište iz 1228. godine, koje svedoči o nekadašnjoj pomorskoj moći Seldžuka.

4. Sulejmanija džamija (Süleymaniye Camii) – Džamija u okviru tvrđave, koja predstavlja deo osmanskog istorijskog nasleđa.

5. Ehmedek tvrđava – Gornji deo odbrambenog kompleksa, sa ostacima starijih utvrđenja i lepim pogledom na grad.

6. Arheološki muzej Alanje – Mesto na kojem možete videti predmete iz antičkog, rimskog, vizantijskog i drugih istorijskih perioda.

7. Karavan-saraj Alara Han – Seldžučki karavan-saraj iz 1230-ih godina, oko 9 km uz reku Alara od obale, na nekadašnjem trgovačkom putu prema Konji. Iznad njega se na steni uzdiže zamak Alara.

8. Antički gradovi u okolini – Siedra, Laertes i Iotape – Ruševine antičkih gradova istočno od Alanje, sa ostacima bedema, hramova, kupatila i nekropola. Dobar su izbor za poludešni izlet za one koje zanima antički period.

9. Ataturkova kuća-muzej – Kuća u kojoj je Mustafa Kemal Ataturk boravio tokom posete Alanji 1935. godine, danas uređena kao memorijalni muzej sa ličnim predmetima i fotografijama.

Saveti za obilazak istorijske Alanje

Do tvrđave se najlakše stiže žičarom (Alanya Teleferik), koja od 2017. godine vozi od stanice kod plaže Damlataš do kapije Ehmedek. Vožnja traje nekoliko minuta i pruža pogled na Kleopatrinu plažu i luku. Do vrha se može i gradskim autobusom ili pešice uzbrdo, što je naporno leti.

Za obilazak tvrđave, Crvene kule i brodogradilišta ponesite udobnu obuću i vodu, jer su staze kamenite i strme. Leti je najbolje krenuti rano ujutru ili kasno popodne, a zalazak sunca sa vrha tvrđave jedan je od najlepših prizora u gradu. Radno vreme i cene ulaznica menjaju se po sezoni, pa ih proverite pre polaska. Kakvo vas vreme čeka u svakom mesecu, pogledajte u tekstu Vreme u Alanji.

Ako u Alanju dolazite iz Antalije ili sa aerodroma, korisne informacije pronaći ćete u tekstu Prevoz u Antaliji, a ako planirate putovanje van glavne sezone, pogledajte i vodič Alanja van sezone.

Alanja – grad u kojem se susreću različite civilizacije

Kada danas šetate ulicama Alanje, prolazite kroz prostor kojim su nekada vladali Rimljani, Vizantinci, Seldžuci i Osmanlije. Svaka civilizacija ostavila je deo svoje kulture, arhitekture i načina života.

Možda je upravo to ono što Alanju čini posebnom. Iza savremenih hotela, restorana i turističkih ulica krije se grad koji je vekovima imao važnu ulogu u istoriji Sredozemlja.

Zato, sledeći put kada budete letovali u Alanji, nemojte se zadržati samo na plaži. Popnite se do stare tvrđave, prošetajte pored Crvene kule i posetite staro brodogradilište. Tek tada ćete razumeti zašto je ovaj grad vekovima bio toliko važan.

Postani SrpskiBezMuke affiliate partner