Postoje delovi Istanbula u kojima se osećamo kao da smo zakoračili u neko drugo vreme. Daleko od velikih tržnih centara, prometnih avenija i turističke gužve oko Aja Sofije, nalazi se Balat – stara istanbulska četvrt poznata po šarenim kućama, uskim ulicama, antikvarnicama, malim kafanama i bogatoj istoriji.
Balat se prostire uz Zlatni rog (Haliç), na evropskoj strani Istanbula, u opštini Fatih. Nekada su ovde vekovima živeli pripadnici jevrejske, grčke pravoslavne i jermenske zajednice. Njihovo nasleđe i danas se vidi u starim kućama, crkvama, sinagogama, školama i svakodnevnom životu ovog kraja.
Ono što Balat čini posebnim nije samo nekoliko ulica sa kućama jarkih boja koje se često pojavljuju na fotografijama. To je čitav splet malih sokaka, strmih stepenica, starih drvenih fasada, radionica, kafića i pogleda prema Zlatnom rogu. Kada tome dodamo susedni Fener, sa veličanstvenom crkvom Svetog Đorđa i čuvenom grčkom školom od crvene cigle, dobijamo jednu od najlepših pešačkih ruta za upoznavanje drugačijeg Istanbula.
Moj predlog je da za Balat i Fener odvojite najmanje pola dana, a još bolje čitav dan. Nemojte žuriti. Najlepše stvari ovde često se otkrivaju skretanjem u ulicu koja na prvi pogled ne izgleda naročito zanimljivo.
Ažurirano: novembar 2026.
| Ukratko | |
|---|---|
| Gde | opština Fatih, obala Zlatnog roga, uz susedni Fener |
| Kako stići | tramvaj T5 iz Eminönüa, stanice Fener i Balat |
| Ulaz | šetnja besplatna; za crkve i sinagogu proverite pristup |
| Koliko vremena | 4–5 sati; ceo dan sa Kariyeom i Pierre Lotijem |
| Najbolje | radnim danom oko 9 časova, pre gužve |
Gde se nalazi Balat i po čemu je poznat?
Balat se nalazi na obali Zlatnog roga, između četvrti Fener i Ayvansaray, nedaleko od istorijskog centra Istanbula. Iako je danas poznat kao jedna od najfotogeničnijih gradskih četvrti, nekada je bio pre svega stambeni i trgovački deo grada.
U njegovim ulicama živeli su trgovci, zanatlije i porodice različitog porekla. Jevrejska zajednica ostavila je trag kroz sinagoge i staru trgovačku tradiciju, dok su grčka pravoslavna i jermenska zajednica gradile crkve, škole i druge ustanove. Upravo ta mešavina kultura daje Balatu poseban karakter.
Danas ćete na istom potezu naići na obnovljene stare kuće, prodavnice antikviteta, male galerije, kafiće sa starinskim nameštajem, tradicionalne pekare i lokale u kojima se služi domaća turska hrana. Balat je najpoznatiji po:
- Šarenim kućama i starim drvenim fasadama.
- Uličicama sa kamenim stepenicama i strmim usponima.
- Crkvi Svetog Stefana, poznatoj kao Gvozdena crkva.
- Staroj jevrejskoj četvrti i istorijskim sinagogama.
- Blizini Fenera, Vaseljenske patrijaršije i grčke škole.
- Antikvarnicama, galerijama i neobičnim kafićima.
- Restoranima, pekarama i tradicionalnim turskim poslasticama.
Šta obavezno posetiti u Balatu i Feneru?
Najbolje je da Balat ne obilazite samo kao mesto za fotografisanje šarenih kuća. U neposrednoj blizini nalaze se značajni istorijski i verski spomenici koji otkrivaju koliko je Istanbul bio raznolik grad.
1. Kiremit Caddesi – najpoznatija ulica šarenih kuća

Kada se pomene Balat, većina ljudi prvo pomisli na ovu ulicu. Kiremit Caddesi i okolne uličice poznate su po starim kućama obojenim u žutu, crvenu, plavu, zelenu i narandžastu boju.
Kuće su uglavnom višespratne, sa karakterističnim izbačenim drvenim delovima fasade, malim balkonima i starinskim prozorima. Ovaj tip arhitekture poznat je po turskom nazivu cumba, odnosno zatvorenom isturenom balkonu koji je nekada omogućavao ukućanima da posmatraju ulicu.
Najlepše je doći ujutru, pre nego što stignu veće grupe turista. Tada možete fotografisati fasade bez mnogo ljudi, a istovremeno videti kako četvrt zaista živi. Važno je da imamo na umu da su ove kuće nečiji domovi. Zato treba poštovati privatnost stanara, ne ulaziti u dvorišta i ne blokirati ulaze zbog fotografisanja.
2. Merdivenli Yokuş – stepenice između starih kuća

Jedna od najfotografisanijih lokacija u Balatu jeste Merdivenli Yokuş, strma ulica sa stepenicama između starih kuća. Ovde se najbolje vidi kako je četvrt građena na uzvišenju iznad Zlatnog roga. Kuće se nižu jedna iznad druge, a stepenice povezuju male uličice i stvaraju prizore koji izgledaju kao filmska scenografija.
Preporučujem da se ne zadržite samo na glavnom stepeništu. Prošetajte i susednim ulicama, jer se upravo tu kriju zanimljivi detalji: stara vrata, metalne ograde, prozori, cveće u saksijama i mačke koje su gotovo zaštitni znak ovog dela grada.
3. Crkva Svetog Stefana – čuvena Gvozdena crkva

Jedna od najneobičnijih građevina u ovom delu Istanbula jeste Bugarska crkva Svetog Stefana, poznata i kao Gvozdena crkva (Demir Kilise).
Nalazi se uz obalu Zlatnog roga, na granici Balata i Fenera. Njena posebnost je konstrukcija od prefabrikovanih gvozdenih elemenata. Crkva je sastavljena od metalnih delova proizvedenih u Beču, a svečano je otvorena 1898. godine. Projektovao ju je jermenski arhitekta Hovsep Aznavur.
Bela fasada, zlatni ukrasi i kupole izdvajaju je od ostalih crkava u Istanbulu. Posebno je zanimljivo posmatrati je spolja, jer se nalazi neposredno uz vodu.
Ukoliko je otvorena za posete, vredi ući i pogledati unutrašnjost. Enterijer je bogato ukrašen ikonama, stubovima i pravoslavnim detaljima. Pre dolaska proverite aktuelno vreme otvaranja, jer se pristup verskim objektima može menjati zbog službi i drugih događaja.
4. Vaseljenska patrijaršija i crkva Svetog Đorđa

U susednom Feneru nalazi se jedno od najznačajnijih mesta pravoslavnog hrišćanstva – Vaseljenska patrijaršija u Carigradu.
U okviru kompleksa nalazi se crkva Svetog Đorđa (Aya Yorgi), koja je sedište Vaseljenske patrijaršije od 1600. godine. Zbog istorijske uloge Carigrada, ovo mesto ima poseban značaj za pravoslavne vernike širom sveta. Unutrašnjost crkve čuvaju brojne ikone, bogato ukrašeni predmeti i relikvije. Posebnu pažnju privlači patrijaršijski tron i dekoracija enterijera. O hrišćanskom nasleđu Turske više pišemo u tekstu Hrišćanske ture u Turskoj.
Za posetu je važno da budete prikladno obučeni i da poštujete pravila koja važe u verskom prostoru. Fotografisanje može biti ograničeno, pa se treba pridržavati obaveštenja na ulazu. Ovo je mesto koje bih svakako uvrstila u obilazak, čak i kada niste posebno zainteresovani za versku istoriju. Njegov značaj za istoriju Istanbula i pravoslavlja teško je zanemariti.
5. Grčka srednja škola Fener – Crveni zamak Istanbula

Iznad krovova Fenera uzdiže se monumentalna građevina od crvene cigle – Grčka srednja škola Fener, poznata i kao Fener Rum Lisesi ili Crvena škola.
Zbog svoje arhitekture i položaja na uzvišenju često izgleda kao zamak. Građevina je podignuta krajem 19. veka i predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola grčke zajednice u Istanbulu. Škola je i danas obrazovna ustanova, tako da nije uobičajena turistička atrakcija sa slobodnim ulaskom. Najbolje je posmatrati je sa okolnih ulica i fotografisati spolja, bez ometanja učenika i zaposlenih.
Meni je posebno zanimljivo kako se njena crvena fasada izdvaja iznad niskih kuća i krovova stare četvrti.
6. Ahrida sinagoga – tragovi jevrejske istorije

Balat je vekovima bio važan centar jevrejske zajednice u Istanbulu, a jedan od najznačajnijih spomenika tog nasleđa jeste Ahrida sinagoga.
Povezuje se sa jevrejskom zajednicom čiji su članovi doselili iz Ohrida, po kome je sinagoga i dobila ime. Prema istorijskim izvorima, njeni počeci sežu u osmanski period, a danas predstavlja važno mesto verskog i kulturnog nasleđa. Smatra se jednom od najstarijih sinagoga u Istanbulu, a za čitaoce iz našeg kraja zanimljivo je da nosi ime po Ohridu.
Sinagoga nije klasična turistička atrakcija sa redovnim slobodnim ulaskom. Za posetu može biti potrebna prethodna dozvola ili organizacija obilaska, pa je najbolje da se unapred raspitate.
Čak i kada ne možete da uđete, vredi prošetati okolnim ulicama i upoznati deo grada koji je nekada imao sasvim drugačiju svakodnevicu.
7. Vodina Caddesi – glavna ulica starog Balata

Ako želite da osetite svakodnevni život Balata, prošetajte ulicom Vodina Caddesi. Ona je jedna od glavnih ulica ovog kraja, sa prodavnicama, kafićima, starinskim radnjama, manjim restoranima i lokalima u kojima se mešaju tradicionalni i moderni Istanbul.
Ovde možete pronaći stare predmete, posuđe, lampe, knjige, fotografije, ručno izrađene suvenire i zanimljive dekorativne detalje. Pojedine radnje više liče na male muzeje nego na prodavnice.
Nemojte se iznenaditi ako na svakih nekoliko metara poželite da zastanete. Balat je upravo takvo mesto – ulica se ne obilazi samo da biste stigli do sledeće znamenitosti, već da biste uživali u detaljima.
8. Yıldırım Caddesi – kafići i boemska atmosfera
Yıldırım Caddesi je odličan izbor kada poželite da napravite pauzu od obilaska. U okolini se nalaze mali kafići, restorani i lokali sa starinskim nameštajem, dekoracijom i pomalo neobičnim enterijerima.
Ovo je deo Balata u kojem ćete najlakše pronaći mesto za tursku kafu, čaj, kolač ili doručak. Neki kafići su vrlo popularni zbog ambijenta i fotografija, ali ne morate ući baš u najpoznatiji. Često se prijatno iznenadimo u malim lokalima koji nemaju veliku reklamu.
9. Küçük Mustafa Paşa hamam – trag starog osmanskog grada

U širem području Balata nalazi se i istorijski Küçük Mustafa Paşa hamam, osmansko kupatilo koje podseća na nekadašnji način života stanovnika Istanbula.
Hamami su imali značajnu ulogu u osmanskoj gradskoj kulturi. Nisu bili samo mesta za kupanje, već i društveni prostori u kojima su se ljudi okupljali i provodili vreme. Ovaj hamam nije nužno deo standardne turističke rute sa redovnim posetama, pa ga je najbolje posmatrati kao arhitektonsku zanimljivost u šetnji kroz širi kraj. Ako želite da isprobate tursko kupatilo, pročitajte tekst Turska kupatila – hamam.
10. Obala Zlatnog roga – drugačiji pogled na Istanbul

Kada završite obilazak uzbrdica i uskih ulica, spustite se prema obali Zlatnog roga. Ovaj deo je prijatan za šetnju, odmor i posmatranje brodova. Sa obale se pruža pogled na vodu i naselja sa druge strane zaliva, a atmosfera je mnogo mirnija nego u turističkom centru.
Posebno je lepo predveče, kada svetlo omekša, a istorijske fasade dobiju toplije tonove. Ovde možete napraviti pauzu za čaj ili ručak i odmoriti noge pre nastavka obilaska.
Gde još otići u blizini Balata?

Balat i Fener su odlična polazna tačka za obilazak nekoliko drugih zanimljivih mesta uz Zlatni rog. Ako imate ceo dan, ne morate se ograničiti samo na šarene kuće.
Džamija Kariye (nekadašnja crkva Hora) nalazi se u širem području Edirnekapı, dalje od Balata. Poznata je po izuzetnim vizantijskim mozaicima i freskama. To je jedna od najvažnijih istorijskih lokacija u Istanbulu za ljubitelje vizantijske umetnosti. Pre posete proverite aktuelna pravila ulaska, jer se režim obilaska verskih objekata i muzejskih prostora može menjati.
Džamija Ejup Sultan (Eyüp Sultan Camii) jedno je od najznačajnijih islamskih svetilišta u gradu. Nalazi se uz Zlatni rog i predstavlja važno mesto okupljanja vernika. Okolina je puna tradicionalnih radnji, čajdžinica i malih restorana.
Pierre Loti vidikovac pruža jedan od najlepših panoramskih pogleda na Zlatni rog. Do vrha se može stići peške ili žičarom iz područja Ejupa. Ovo je odličan završetak dana: pogled na vodu, mostove i gradske krovove posebno je lep u kasnim popodnevnim satima.
Zeyrek se nalazi na susednom brdu iznad Zlatnog roga, sa vizantijskim manastirom Pantokrator i drvenim osmanskim kućama – više u tekstu Zeyrek Istanbul.
Predlog pešačke ture kroz Balat i Fener
Za prijatnu šetnju predlažem sledeći redosled:
| Vreme | Šta obilazimo |
|---|---|
| 09:00–10:00 | Kiremit Caddesi i šarene kuće |
| 10:00–10:30 | Merdivenli Yokuş i okolne ulice |
| 10:30–11:15 | Vodina Caddesi, antikvarnice i kafići |
| 11:15–12:00 | Gvozdena crkva Svetog Stefana |
| 12:00–13:00 | Ručak ili tradicionalni doručak |
| 13:00–14:00 | Vaseljenska patrijaršija i crkva Svetog Đorđa |
| 14:00–14:30 | Grčka srednja škola Fener – spoljašnji obilazak |
| 14:30–15:00 | Šetnja uz Zlatni rog i pauza za čaj |
Ovo je opuštena ruta, a ne precizan raspored ulazaka u znamenitosti. Ukoliko želite da posetite crkve i druge verske objekte iznutra, ostavite više vremena i proverite njihovo radno vreme.
Šta probati u Balatu – turska hrana i lokalni specijaliteti
Balat nije poznat samo po kućama i istoriji već i po malim restoranima, pekarama i kafićima. Ovde se lepo može spojiti obilazak sa upoznavanjem turske kuhinje. Posebno mi se dopada ideja da dan započnemo tradicionalnim turskim doručkom, tokom šetnje probamo nešto iz pekare, a za ručak sednemo u lokalni restoran.
Turski doručak – serpme kahvaltı

Turski doručak je mnogo više od kafe i peciva. Na stolu se obično nalazi nekoliko vrsta sireva, masline, paradajz, krastavac, med, džem, puter, jaja, svež hleb i čaj. Posebno preporučujem da probate:
- Menemen – jaja pripremljena sa paradajzom i paprikom.
- Simit – okruglo pecivo sa susamom, idealno za brzu užinu.
- Su böreği – mekana, slojevita pita sa sirom.
- Börek – tanko testo punjeno sirom, mesom ili spanaćem.
- Peynirli pide – turska lepinja sa sirom.
Kebab, köfte i tradicionalna kuvana jela
Za ručak birajte neku od tradicionalnih lokanti, restorana u kojima se služe domaća kuvana jela.
Vredi probati:
- Köfte – začinjene grilovane ćuftice, najčešće sa pirinčem ili salatom.
- Kuru fasulye – tradicionalno kuvano jelo od belog pasulja, često uz pirinač.
- Mantı – sitne turske knedle sa jogurtom i prelivom od putera i začina.
- Pide – izduženo testo punjeno sirom ili mesom.
- Testi kebab – meso i povrće pripremljeni u glinenoj posudi, koja se otvara pred gostima.
Ukoliko želite nešto brzo i povoljno, izaberite dnevno kuvano jelo u lokanti. Takva mesta često nude dobar odnos cene i kvaliteta.
Riba i meze uz Zlatni rog

U okolini obale Zlatnog roga možete pronaći restorane sa ribom i tradicionalnim meze predjelima. Meze su mala jela koja se služe za deljenje, a uz ribu mogu biti pravi gastronomski doživljaj. Probajte:
- Haydari – gusti jogurt sa začinskim biljem.
- Ezme – pikantna salata od paradajza i paprike.
- Fava – namaz od boba.
- Lakerda – marinirana riba, najčešće palamida.
- Pilaki – jelo od pasulja, često sa maslinovim uljem.
- Hamsi – sitna morska riba, naročito popularna u hladnijem delu godine.
Ne bih se ograničila samo na restorane uz samu obalu. Uličice malo dalje od vode često kriju jednostavnije lokale u kojima jedu stanovnici četvrti.
Poslastice koje ne treba propustiti
Za kraj obilaska ostavite mesta za nešto slatko:
- Baklava – tanke kore, pistaći ili orasi i sirup.
- Künefe – topli desert od tankih niti testa, sira i sirupa.
- Lokma – male pržene kuglice testa prelivene sirupom.
- Kazandibi – mlečni puding sa karamelizovanom donjom stranom.
- Sütlaç – kremasti sutlijaš, često zapečen u rerni.
Uz desert naručite tursku kafu ili čaj (çay). To je jedan od najlepših načina da napravite pauzu tokom obilaska.
Restorani i kafići koje vredi potražiti
U Balatu postoji mnogo malih lokala i njihov izbor se brzo menja. Izdvojila bih nekoliko poznatih adresa i tipova mesta koje možete uzeti u obzir:
Naftalin K – jedan od najpoznatijih kafića u Balatu, prepoznatljiv po starinskom nameštaju, dekoraciji, fotografijama i pomalo nostalgičnoj atmosferi. Dobar izbor za tursku kafu i kolač. Posebno je popularan među posetiocima koji vole vintage ambijent.
Forno Balat – pekara i kafić koji se često preporučuje za doručak, peciva i jednostavne obroke. Dobar izbor za simit, börek, hleb i čaj.
Agora 1890 Meyhanesi – tradicionalna meyhane u kojoj se služe meze i jela grčko-turske gastronomske tradicije. Ovo je mesto za sporiju večeru i druženje, a ne za brz ručak. Pre dolaska proverite radno vreme i rezervišite sto, naročito vikendom.
Primi Balat – restoran sa italijanskom kuhinjom, koji može biti zanimljiv ukoliko poželite nešto drugačije od tradicionalne turske hrane. Pominje se i terasa na krovu, ali proverite da li je dostupna u terminu vaše posete.
Male lokante u okolini Vodina Caddesi i Yıldırım Caddesi – za domaća kuvana jela, köfte, pide i jednostavniji ručak, vredi zaviriti i u manje restorane bez velike turističke reklame. Ponuda i kvalitet mogu da variraju od lokala do lokala.
Napomena: restorani i kafići mogu menjati vlasnike, meni i radno vreme, pa pre odlaska proverite aktuelne podatke na njihovim zvaničnim profilima. Više o turskim jelima pročitajte u tekstovima Turska kuhinja i Kulturna i kulinarska tradicija Turske.
Gde odsedati – hoteli srednje klase u Istanbulu

Balat je odličan za dnevni obilazak, ali nema toliko klasičnih hotela kao Sultanahmet, Taksim ili Beyoğlu. Zato bih za smeštaj razmotrila i širu okolinu – Fatih, Eminönü i Beyoğlu – a zatim do Balata otišla tramvajem, autobusom ili trajektom.
Za poređenje sam proverila Booking.com za 5–7. decembar 2026, dve odrasle osobe, jedna soba, dva noćenja. Ovo su primeri pronađenih ponuda, a ne garantovane cene za druge datume.
| Smeštaj | Cena za 2 noćenja | Lokacija i napomena |
|---|---|---|
| Ramada By Wyndham Istanbul Pera | 13.715 RSD | Beyoğlu, 4 zvezdice; restoran, bazeni i spa sadržaji |
| Wyndham Istanbul Old City | 17.144 RSD | Fatih; bazen, restoran i spa |
| Elite Marmara Suites | 11.523 RSD | Sultanahmet / stari grad; hotel sa 3 zvezdice |
| Luxury Life Suites | 16.932 RSD | Bahçelievler; hotel sa 3 zvezdice |
Cene su prikazane kao ukupna cena za dve noći za dvoje, prema prikazu Booking.com pretrage. Ponuda i raspoloživost mogu se promeniti, a dodatne naknade i uslovi prikazuju se na stranici objekta.
Moj prvi izbor za obilazak Balata bio bi smeštaj u Fatihu ili Beyoğluu, jer je lakše povezati više gradskih četvrti javnim prevozom. Od navedenih primera, Ramada Pera ima dobru polaznu lokaciju za istraživanje centralnog dela evropske strane grada, dok je Wyndham Old City praktičan za klasičan obilazak istorijskog poluostrva.
Za noćenje baš u Balatu, možete pretražiti i manje butik-hotele i apartmane, ali obavezno pogledajte tačnu lokaciju na mapi i komentare gostiju. U ovoj četvrti ima mnogo strmih ulica, pa smeštaj koji na fotografijama izgleda blizu može biti naporan za dolazak sa koferima. Hotele po četvrtima izdvojili smo i u tekstu Smeštaj u Istanbulu.
Kako stići do Balata?

Do Balata se može stići na nekoliko načina, a najpraktičniji je javni prevoz.
Tramvajem T5 – jedna od najboljih opcija. Linija T5 saobraća na relaciji Eminönü–Alibeyköy i ima stanice Fener i Balat. Ako prvo želite da obiđete crkvu Svetog Stefana, možete sići na stanici Balat, a ako obilazak počinjete kod patrijaršije, siđite na stanici Fener. Zvanični podaci Metro İstanbul navode da linija ima 14 stanica i da saobraća od 06:00 do 00:00.
Trajektom – zanimljiva opcija za one koji žele da vide Istanbul sa vode. Linije koje povezuju delove Zlatnog roga mogu biti korisne za dolazak do Fenera i Balata. Raspored zavisi od linije i dana, pa ga treba proveriti na sajtu gradskog brodskog prevoza pre polaska.
Autobusom – do ovog kraja stižu autobusi iz pravca Eminönüa i drugih delova istorijskog centra. Dobro je proveriti aktuelnu stanicu i polazak u aplikaciji za javni prevoz.
Taksijem – može biti praktičan za dolazak iz udaljenijih delova grada, ali računajte na gužve i ograničen prostor za zaustavljanje u starim, uskim ulicama.
Za korišćenje javnog prevoza preporučujem Istanbulkart. Jedna kartica može znatno olakšati kretanje tramvajem, autobusom i trajektom, a način kupovine i aktuelne tarife proverite na zvaničnim prodajnim mestima. Sve o javnom prevozu naći ćete u tekstu Smeštaj i prevoz u Istanbulu.
Kada je najbolje posetiti Balat?
Balat se može posetiti tokom cele godine, ali su proleće i jesen posebno prijatni za pešačenje.
Proleće (april–jun) donosi prijatne temperature, zelenilo i lepo svetlo za fotografisanje. Ovo je jedan od najboljih perioda za obilazak.
Leto (jul–avgust) može biti veoma toplo, a strme ulice i stepenice dodatno otežavaju šetnju. Tada je najbolje krenuti rano ujutru ili predveče.
Jesen (septembar–novembar) je odlična za obilazak i fotografisanje. Temperature su uglavnom prijatnije nego tokom leta, a kafići i ulice imaju poseban šarm.
Zima (decembar–mart) donosi mirniju atmosferu i manje turističke gužve, ali treba računati na kišu, vetar i klizave kamene stepenice.
Moj savet je da dođete radnim danom, oko 9 časova. Vikendom su najpoznatije ulice često pune posetilaca koji dolaze zbog fotografisanja.
Korisni saveti pre posete
- Obujte udobnu obuću. Balat ima mnogo uspona, stepenica i kamenih ulica.
- Ponesite gotovinu za manje lokale, pekare i prodavnice, mada mnogi objekti primaju kartice.
- Nemojte planirati previše znamenitosti za kratko vreme. Balat je četvrt u kojoj vredi zastati.
- Poštujte privatnost stanovnika i ne fotografišite ljude izbliza bez dozvole.
- Za posete crkvama, patrijaršiji i sinagogama proverite pravila ulaska i radno vreme.
- Ako planirate da obiđete i Kariye i Pierre Loti, odvojite ceo dan.
- Za povratak proverite poslednje polaske javnog prevoza, naročito ako ostajete do večeri.
Koliko vremena odvojiti za Balat?
Za osnovni obilazak šarenih kuća, kafića, Gvozdene crkve i Fenera dovoljno je oko četiri do pet sati. Ako želite da posetite i crkvu Svetog Đorđa, duže se zadržite u restoranima i prošetate obalom Zlatnog roga, planirajte ceo dan.
Za ljubitelje istorije i arhitekture, preporučujem da obilazak proširite na Kariye, Ejup Sultan i Pierre Loti vidikovac.
Da li vredi posetiti Balat?
Apsolutno. Balat je jedan od onih delova Istanbula koji nam pokazuju da ovaj grad nije samo Aja Sofija, Plava džamija, Kapali čaršija i Bosfor.
Ovde se upoznaje drugačija strana grada – ona u kojoj se istorija vidi na starim fasadama, u verskim objektima, malim radnjama i ulicama koje su zadržale deo nekadašnjeg karaktera. Šarene kuće jesu razlog zbog kojeg mnogi prvi put dolaze, ali kulturno nasleđe, hrana i atmosfera su ono zbog čega se Balat pamti.
Moj predlog je da Balat spojite sa Fenerom i obalom Zlatnog roga. Krenite rano, obiđite poznate ulice, svratite u neku od pekara na doručak, popijte tursku kafu u starinskom kafiću i završite dan uz pogled na vodu. Tako ćete upoznati mnogo više od nekoliko lepih kuća – doživećete deo starog Istanbula koji se ne može upoznati samo obilaskom njegovih najpoznatijih znamenitosti. Ako vam se dopada ovakav Istanbul, obiđite i Samatyu i Kuzguncuk, a plan za ceo boravak naći ćete u tekstu Istanbul za 7 dana.
Često postavljana pitanja
Najlakše je tramvajem T5 iz Eminönüa do stanice Balat ili Fener. Do ovog dela Zlatnog roga voze i gradski autobusi, a povremeno i brodovi.
Za šarene ulice, Gvozdenu crkvu i Fener dovoljno je četiri do pet sati. Sa Kariyeom, Ejupom i vidikovcem Pierre Loti odvojite ceo dan.
Crkva Svetog Đorđa u kompleksu patrijaršije obično je otvorena za posetioce, ali pristup zavisi od bogosluženja i posebnih događaja. Obucite se prikladno i poštujte pravila o fotografisanju.
Najpoznatije šarene kuće nalaze se u ulici Kiremit Caddesi i na stepenicama Merdivenli Yokuş, nekoliko minuta hoda od stanice tramvaja Balat.
U samom Balatu ima malo hotela, pa je najpraktičnije odsesti u Fatihu, Sultanahmetu ili Beyoğluu, odakle se tramvajem ili autobusom brzo stiže do Zlatnog roga.
Pogledajte i: Zlatni rog, Zeyrek, Mapa Istanbula i Istanbul.


