Тренутно гледате Devojačka kula – Üsküdar – istorija i drugačije lice Istanbula

Devojačka kula – Üsküdar – istorija i drugačije lice Istanbula

Üsküdar je mnogo više od četvrti iz koje se pruža lep pogled na evropski Istanbul. Njegova istorija počinje još u antičko doba, kada je na ovom mestu postojalo naselje poznato kao Hrisopolis (Chrysopolis), što se najčešće prevodi kao „Zlatni grad“.

Naselje je imalo važan položaj na prelazu između Evrope i Azije. Kroz njega su prolazili trgovci, putnici i vojske koje su se kretale prema unutrašnjosti Male Azije. U vizantijskom periodu područje se povezivalo sa nazivom Skutarion, iz kojeg se postepeno razvio današnji naziv Üsküdar.

Dolaskom Osmanlija, Üsküdar je postao jedna od najvažnijih polaznih tačaka za putovanja prema Anadoliji. Ovde su se okupljali putnici i karavani, a područje je vremenom dobilo brojne džamije, medrese, česme, karavan-saraje i druge objekte koji su služili stanovništvu i putnicima.

Zbog toga šetnja Üsküdarom predstavlja svojevrsno putovanje kroz različite epohe Istanbula. Na malom prostoru možete videti osmansku arhitekturu, stare česme, tradicionalne ulice i savremeni život jednog velikog grada.

Ažurirano: novembar 2026.

Ukratko
GdeSalacak, Üsküdar, azijska strana
Ulaznica za kulu27 € + brodić oko 75 TL (2026)
Brodićisa Salacaka i iz Karaköya
Najlepše vremekasno popodne i zalazak sunca
Kako stići do Üsküdaratrajekt, Marmaray, metro M5
Vreme za Üsküdarpola dana do ceo dan

Devojačka kula kroz istoriju

Devojačka kula u sumrak

Devojačka kula ima mnogo dužu i zanimljiviju istoriju nego što se na prvi pogled može pretpostaviti. Iako danas izgleda kao elegantna građevina na malom ostrvu, njena prvobitna namena bila je mnogo praktičnija. Još u 5. veku pre nove ere na ovom mestu postojao je kontrolni punkt za brodove koji su dolazili iz Crnog mora. Tu su se kontrolisala plovila i naplaćivale dažbine.

Tokom 12. veka vizantijski car Manojlo I Komnin podigao je odbrambenu kulu. Između nje i obale kod Sarajburnua nalazio se lanac kojim je kontrolisan prolazak brodova kroz Bosfor.

Posle osmanskog osvajanja Konstantinopolja 1453. godine, sultan Mehmed Osvajač naredio je izgradnju nove tvrđave na ovom mestu. Kula je kasnije dobila i svetionik, koji je pomagao brodovima da se bezbednije kreću kroz Bosfor. Današnji izgled kula je dobila posle obnove pod sultanom Mahmudom II 1832. godine.

Tokom 19. veka korišćena je i u zdravstvene svrhe, kao karantinska stanica za izolaciju obolelih tokom epidemija. U kasnijim periodima služila je i za kontrolu pomorskog saobraćaja. Posle velike restauracije koja je trajala više od dve godine, kula je ponovo otvorena za javnost u maju 2023. godine, kao kulturno-istorijski objekat i muzej.

Dve ljubavne legende koje prate Devojačku kulu

Devojačka kula pri zalasku sunca

Kada se govori o Devojačkoj kuli, najčešće se pominju dve romantične priče. Obe su deo bogate usmene tradicije Istanbula, ali ne predstavljaju istorijski potvrđene događaje.

Legenda o princezi i zmiji

Prema najpoznatijoj priči, vizantijskom vladaru bilo je prorečeno da će njegova ćerka umreti od ujeda zmije na svoj 18. rođendan. Kako bi sprečio proročanstvo, naredio je da se princeza skloni na malo ostrvo, gde je podignuta kula daleko od kopna.

Međutim, jednog dana u korpi sa voćem koja je doneta princezi sakrila se zmija. Kada je princeza posegnula za voćem, zmija ju je ujela i proročanstvo se ispunilo.

Legenda o Hero i Leandru

Druga priča povezana je sa antičkom legendom o Hero i Leandru. Hero je živela u kuli i svake noći palila svetiljku kako bi njen voljeni Leandar mogao da prepliva more i dođe do nje.

Luxora Invites – digitalne pozivnice

Jedne olujne noći vetar je ugasio svetlost, Leandar je izgubio orijentaciju i utopio se. Kada je pronašla njegovo telo, Hero nije mogla da podnese gubitak i okončala je svoj život.

U grčkoj mitologiji ova priča se odigrava na Helespontu (današnji Dardaneli), između gradova Sest i Abid. Evropski putnici su je kasnije povezali sa ovom kulom, pa se Devojačka kula u nekim izvorima naziva i Leandrova kula (Tour de Léandre).

Mihrimah Sultan i Şemsi Paşa – Sinanove džamije uz obalu

Mihrimah Sultan džamija kod pristaništa u Üsküdaru

Odmah pored trajektnog pristaništa nalazi se Mihrimah Sultan džamija, koju je Mimar Sinan podigao 1548. godine za Mihrimah, ćerku Sulejmana Veličanstvenog i Hurem Sultan. Zbog položaja uz pristanište poznata je i kao İskele džamija („džamija na pristaništu”). Ima dva minareta i širok trem ispred ulaza, sa kojeg se vidi pristanište i Bosfor.

Şemsi Ahmed-pašina džamija na obali u Üsküdaru

İhsan Deniz Kılıçoğlu, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons

Nekoliko minuta šetnje obalom prema jugu nalazi se Şemsi Ahmed-pašina džamija, mala Sinanova džamija iz 1580. godine, podignuta neposredno uz more. Poznata je i kao Kuşkonmaz – „džamija na koju ptice ne sleću”. Iz njenog dvorišta pruža se jedan od najlepših pogleda na Bosfor i evropsku obalu.

Još istorijskih znamenitosti u centru Üsküdara

Pored Mihrimah Sultan džamije i Şemsi Paşa džamije, u neposrednoj blizini trajektnog pristaništa nalaze se još neke zanimljive građevine koje vredi obići.

1. Fontana sultana Ahmeda III – istorijska česma na trgu

Devojačka kula - Fontana sultana Ahmeda III

Na trgu ispred Mihrimah Sultan džamije nalazi se prelepa fontana sultana Ahmeda III (III. Ahmet Çeşmesi), jedan od zanimljivih primera osmanske rokoko arhitekture. Podignuta je 1728–1729. godine, u vreme kada su u Istanbulu građene raskošne javne fontane. Njena namena bila je da putnicima i stanovnicima obezbedi vodu za piće i obredno pranje.

Posebno je zanimljiva njena osmougaona konstrukcija od mermera, bogati ukrasi sa cvetnim motivima i kaligrafski natpisi. Fontana je prvobitno bila postavljena neposredno uz obalu Bosfora, ali je tokom preuređenja gradskog prostora tridesetih godina prošlog veka premeštena na današnju lokaciju.

Danas je jedan od lepših detalja istorijskog centra Üsküdara i lako je možete obići tokom šetnje od trajektnog pristaništa prema džamiji.

2. Yeni Valide džamija – osmanska arhitektura iz 18. veka

Dvorište Yeni Valide džamije

Yeni Valide džamija nalazi se u istorijskom centru Üsküdara i predstavlja još jedan važan spomenik osmanske arhitekture. Izgrađena je između 1708. i 1710. godine po nalogu Emetulah Rabija Gulnuš Sultan, majke sultana Ahmeda III. Džamija ima karakterističnu centralnu kupolu, četiri polukupole i dva minareta.

Posebnu pažnju privlači unutrašnjost sa dekorativnim kaligrafskim natpisima, dok se u kompleksu nalazi i turbe njene ktitorke. Ova džamija je dobar primer sakralne arhitekture iz perioda kada se u osmanskoj umetnosti sve više osećao uticaj raskošnijih dekorativnih stilova.

3. Kompleks Aziz Mahmud Hüdâyî – duhovno središte Üsküdara

Kompleks Aziz Mahmud Hüdâyî

Za putnike koji žele da upoznaju i duhovnu stranu Istanbula, interesantna je poseta kompleksu Aziz Mahmud Hüdâyî.

Aziz Mahmud Hüdâyî bio je osmanski islamski učenjak, pesnik i duhovni učitelj koji je živeo od 1541. do 1628. godine. Bio je osnivač sufijskog reda Dželvetije, a njegov kompleks u Üsküdaru postao je važno versko i kulturno mesto.

Kompleks je nastajao krajem 16. veka, a u njemu se nalaze džamija i turbe u kojem je sahranjen Hüdâyî. Objekti su tokom vekova obnavljani, a značaj kompleksa ostao je sačuvan do danas. Ovo je mesto koje posebno privlači vernike i posetioce zainteresovane za osmansku versku tradiciju i istoriju.

Kuzguncuk – najšarmantnija četvrt azijskog Istanbula

Šarene drvene kuće u Kuzguncuku

Ako želite da vidite jedan drugačiji Istanbul, daleko od velikih trgovačkih centara i turističke vreve, obavezno posetite Kuzguncuk. Ova mala četvrt nalazi se severno od centralnog Üsküdara, uz obalu Bosfora. Poznata je po šarenim drvenim kućama, uskim ulicama, starim pekarama, malim restoranima i prijatnim kafićima.

Kuzguncuk je posebno zanimljiv zbog svoje multikulturalne prošlosti. Ovde su vekovima zajedno živeli Turci, Grci, Jermeni i Jevreji. Tragovi njihovog zajedničkog života i danas se mogu videti u arhitekturi i verskim objektima koji se nalaze u neposrednoj blizini jedni drugih.

Šta obavezno videti u Kuzguncuku?

Perihan Abla ulica – jedna od najpoznatijih ulica u ovom delu Istanbula, sa kućama živopisnih boja, balkonima ukrašenim cvećem i malim lokalnim prodavnicama. Idealna je za fotografisanje.

Kuzguncuk bostani – tradicionalna gradska bašta u kojoj stanovnici uzgajaju povrće, voće i cveće. Predstavlja zanimljiv primer očuvanja zelenih površina unutar velike metropole.

Istorijske verske građevine – u ovom delu grada nalaze se džamija Kuzguncuk, jermenska crkva Surp Krikor Lusavorič, grčke pravoslavne crkve i istorijska sinagoga Beth Yaakov.

Kuzguncuk je najbolje obići laganom šetnjom, bez žurbe. Preporučujem da odvojite najmanje sat do dva kako biste istražili njegove ulice i napravili fotografije.

Fethi Paşa koru – zeleni park sa pogledom na Bosfor

Fethi Paşa koru

U blizini Kuzguncuka nalazi se Fethi Paşa koru (Fethi Paşa Korusu), veliki istorijski park na uzvišenju iznad Bosfora. Park je dobio ime po osmanskom državniku Fethi Ahmed Paši, koji je ovo područje kupio 1858. godine i uredio ga kao prostor za odmor i rekreaciju.

Danas predstavlja jedno od lepših zelenih mesta na azijskoj strani Istanbula. U parku se nalaze šumske staze, mesta za odmor, dečja igrališta i vidikovci sa kojih se pruža panoramski pogled na Bosfor i evropski deo grada.

Posebno mi se dopada ideja da se posle obilaska istorijskih građevina i živopisnih ulica Kuzguncuka ovde napravi pauza uz čaj ili kafu. Ukoliko putujete sa decom, park je takođe dobra opcija za predah od gradske gužve.

Palata Beylerbeyi – raskošna osmanska rezidencija na azijskoj obali

Palata Beylerbeyi

Ako imate više vremena za obilazak azijskog dela Istanbula, preporučujem da posetite i palatu Beylerbeyi (Beylerbeyi Sarayı). Nalazi se severno od Üsküdara, neposredno uz Bosfor, u podnožju jednog od najpoznatijih istanbulskih mostova.

Palata je izgrađena između 1861. i 1865. godine po nalogu sultana Abdulaziza i služila je kao letnja carska rezidencija i mesto za prijem stranih državnika. Za razliku od Topkapi palate, koja je predstavljala tradicionalno osmansko dvorsko središte, Beylerbeyi je građena pod snažnim uticajem evropskih arhitektonskih stilova.

Unutrašnjost karakterišu raskošne sale, kristalni lusteri, mermerni detalji, dekorativni plafoni i bogato uređeni prostori. Posebno je zanimljiva velika prijemna sala sa bazenom i fontanom. Palata je okružena vrtovima i pruža lep pogled na Bosfor. Izuzetno je zanimljiva ljubiteljima istorije, arhitekture i osmanskog načina života u 19. veku.

Gde napraviti najlepše fotografije u Üsküdaru?

Zalazak sunca nad Istanbulom iz Üsküdara

Üsküdar je jedna od najboljih lokacija za fotografisanje panorame Istanbula. Za razliku od nekih poznatijih vidikovaca, ovde se ispred vas otvara pogled na čitav istorijski deo grada.

Izdvojila bih nekoliko lokacija:

Salacak obala – najbolja lokacija za fotografisanje Kule devojaka. Ovde možete snimiti kulu sa evropskim delom Istanbula u pozadini.

Šemsi Paša džamija – odličan spoj osmanske arhitekture, mora i brodova koji prolaze Bosforom.

Üsküdar šetalište – pruža širok pogled na istorijsko poluostrvo, posebno na kupole Aja Sofije i Plave džamije.

Kuzguncuk – savršeno mesto za fotografije šarenih kuća, cveća, starih vrata i tradicionalnih ulica.

Fethi Paşa koru – idealna za panoramske fotografije sa visine, naročito u vreme zalaska sunca.

Moj savet je da fotografisanje Kule devojaka ostavite za kasno popodne. U to vreme svetlost je mekša, a pogled na evropski Istanbul postaje posebno lep.

Šta probati u Üsküdaru – turski čaj, doručak i lokalni specijaliteti

Turski doručak sa pogledom na Bosfor

Jedan od lepših načina da upoznate Üsküdar jeste da napravite pauzu u nekom od lokalnih kafića i restorana. Za razliku od turistički veoma prometnih delova evropskog Istanbula, ovde se još može osetiti ritam svakodnevnog života stanovnika.

Šta preporučujem da probate? Više o jelima pročitajte u tekstu turska kuhinja.

  • Turski doručak (Kahvaltı) – kombinacija sireva, maslina, jaja, paradajza, krastavaca, džemova, meda i svežeg hleba.
  • Simit – poznato tursko pecivo sa susamom, koje se često kupuje za doručak ili užinu.
  • Börek – tanko testo punjeno sirom, mesom ili povrćem.
  • Menemen – tradicionalno tursko jelo od jaja, paradajza i paprike.
  • Turski čaj (Çay) – gotovo nezaobilazan deo svakog odmora u ovom gradu.

Posebno preporučujem da čaj popijete na obali, sa pogledom na Kulu devojaka. To je jedan od onih jednostavnih trenutaka zbog kojih se Istanbul pamti.

Kako doći do Üsküdara iz evropskog dela Istanbula?

Trajekti na pristaništu u Üsküdaru iz vazduha

Najlepši način da dođete do Üsküdara jeste trajektom. Sama vožnja preko Bosfora predstavlja poseban doživljaj, jer tokom putovanja možete posmatrati palate, džamije, mostove i panoramu Istanbula.

Trajekt iz Eminönüa

Jedna od praktičnih mogućnosti je linija Üsküdar–Karaköy–Eminönü. Tako možete stići direktno do obale azijske strane grada.

Trajekt iz Beşiktaşa

Postoje i linije koje povezuju Üsküdar sa drugim delovima grada, uključujući Beşiktaş. Red vožnje zavisi od linije i dana u nedelji.

Marmaray

Marmaray je železnička linija koja prolazi ispod Bosfora i povezuje evropsku i azijsku stranu. Stanica Üsküdar nalazi se u blizini trajektnog pristaništa.

Metro

Metro M5 povezuje Üsküdar sa drugim delovima azijske strane, što je korisno ako želite da istražujete širu okolinu.

Aktuelne polaske trajekata možete proveriti na zvaničnoj stranici. Sva mesta iz ovog teksta pogledajte na mapi Istanbula.

Kako posetiti Devojačku kulu?

Za obilazak same kule potrebno je koristiti organizovani brodić. Prema informacijama muzejske službe, prevoz je organizovan sa pristaništa Salacak (Harem) i iz Karaköya, kod zgrade Ziraat Banke.

Ulaznica za strane posetioce je 27 € (2026), a brodić se plaća posebno na pristaništu – oko 75 TL. Brodići polaze sa Salacaka i iz Karaköya, a poslednji brodić nazad kreće sa ostrva oko 17:45. Muzejska kartica važi za ulaz u kulu, ali ne i za brodić. Radno vreme se menja po sezoni, pa ga pre polaska proverite na zvaničnom sajtu.

Važno je znati da se polasci mogu menjati zbog vremenskih uslova i organizacije poseta. Preporučujem da pre odlaska proverite raspored.

Na zvaničnoj stranici muzeja trenutno su objavljeni podaci o radnom vremenu, ulaznicama i brodskom prevozu.

Koliko vremena odvojiti za obilazak Üsküdara?

Vreme obilaska zavisi od toga da li želite da vidite samo centralni deo Üsküdara ili da istražite i okolne četvrti.

Plan obilaskaPreporučeno vreme
Centar Üsküdara i istorijske džamije1,5–2 sata
Kula devojaka sa vožnjom brodićem1–2 sata
Kuzguncuk1–2 sata
Fethi Paşa koru1–1,5 sat
Palata Beylerbeyi1,5–2 sata

Za obilazak centralnog Üsküdara i Kule devojaka dovoljno je izdvojiti pola dana. Međutim, ako želite da vidite i Kuzguncuk, Fethi Paşa koru i palatu Beylerbeyi, preporučujem da planirate čitav dan.

Predlog rute – jednodnevni obilazak azijskog Istanbula

Za putnike koji imaju samo jedan slobodan dan za obilazak azijske strane Istanbula, predlažem sledeći redosled:

Jutro – istorijski Üsküdar

Počnite kod trajektnog pristaništa. Obiđite Mihrimah Sultan džamiju, fontanu Ahmeda III, Yeni Valide džamiju i Şemsi Paşa džamiju.

Pre podne – Kula devojaka

Dođite do Salacak obale, napravite fotografije i posetite Kulu devojaka brodićem. Za ovaj deo obilaska proverite dostupnost polazaka.

Rano popodne – Kuzguncuk

Nastavite prema Kuzguncuku. Prošetajte Perihan Abla ulicom, pogledajte stare kuće i napravite pauzu u nekom od lokalnih kafića.

Popodne – Fethi Paşa koru

Uživajte u zelenilu, šetnji i pogledu na Bosfor.

Kasno popodne – palata Beylerbeyi

Završite obilazak posetom palati Beylerbeyi, ako radno vreme i raspored dozvoljavaju. U suprotnom, ostavite je za zasebnu posetu.

Na kraju se možete vratiti trajektom ili drugim javnim prevozom u evropski deo Istanbula.

Korišćenje Üsküdara kao polazne tačke za dalji obilazak

Još jedna prednost Üsküdara jeste njegova dobra povezanost sa ostalim delovima azijskog Istanbula.

Ako imate više dana na raspolaganju, možete nastaviti obilazak prema:

  • Kadıköy i Moda – popularne četvrti poznate po kafićima, restoranima, prodavnicama, uličnoj umetnosti i živahnom noćnom životu.
  • Çengelköy – tradicionalna bosforska četvrt sa starim drvenim kućama, kafićima i poznatim pogledom na more.
  • Küçüksu – poznat po maloj, raskošnoj osmanskoj letnjoj palati Küçüksu Kasrı.
  • Anadolu Hisarı – istorijska tvrđava na azijskoj obali Bosfora.

Na ovaj način možete spojiti istorijske znamenitosti, lokalnu gastronomiju, šoping i šetnju uz more. Za prevoz između ovih mesta korisne su i brodske linije duž Bosfora.

Često postavljana pitanja o Üsküdaru i Kuli devojaka

Da li je Üsküdar na evropskoj ili azijskoj strani Istanbula?

Üsküdar se nalazi na azijskoj strani Istanbula, na obali Bosfora, nasuprot istorijskom centru grada.

Da li se Kula devojaka može posetiti iznutra?

Da. Kula je ponovo otvorena kao muzej 2023. godine. Poseta se organizuje brodićem sa predviđenih pristaništa.

Da li je ulaz na obalu ispred Kule devojaka besplatan?

Da, za šetnju Salacak obalom nije potrebna ulaznica. Posebna ulaznica potrebna je za ulazak u muzej na ostrvu.

Kada je najbolje posetiti Kulu devojaka?

Kasno popodne i pred zalazak sunca, kada je pogled na evropski Istanbul posebno lep.

Da li je Üsküdar pogodan za porodični obilazak?

Da. Šetališta uz Bosfor, parkovi, trajekti i istorijske znamenitosti čine ga zanimljivim za porodice sa decom.

Koliko dana je potrebno za obilazak azijske strane Istanbula?

Za Üsküdar i Kulu devojaka dovoljan je pola dana, dok za obilazak Kuzguncuka, Beylerbeyi palate i okolnih četvrti preporučujem ceo dan.

Moj savet za kraj

Istanbul ne treba upoznavati samo kroz Aja Sofiju, Plavu džamiju, Topkapi palatu i Veliki bazar. Njegova posebna čar krije se i u četvrtima koje nisu uvek prve na spisku turista.

Üsküdar je upravo takvo mesto. Ovde možete videti kako izgleda svakodnevni život na azijskoj strani grada, upoznati osmansku arhitekturu, prošetati starim ulicama i uživati u jednom od najlepših pogleda na Bosfor.

Kada bih morala da izdvojim samo jedan trenutak koji ne treba propustiti, to bi bila šetnja Salacak obalom predveče, uz pogled na Kulu devojaka dok se svetla Istanbula polako pale.

To je jedan od onih prizora zbog kojih ćete poželeti da se ponovo vratite u Istanbul.

Pogledajte i: Kuzguncuk, Kadıköy i Moda, Najlepši vidikovci Istanbula i Bosfor.

Postani SrpskiBezMuke affiliate partner