Ime Hurem Sultan, poznate i kao Rokselana, zauzima posebno mesto u istoriji Osmanskog carstva. Bila je supruga jednog od najmoćnijih osmanskih vladara, Sulejmana Veličanstvenog, majka budućeg sultana Selima II i žena koja je uspela da od položaja robinje u carskom haremu stigne do mesta uz samog vladara.
Njena životna priča zvuči gotovo neverovatno: odrastanje u istočnoj Evropi, zarobljeništvo, dolazak u Istanbul, život u sultanovom haremu, ljubav i brak sa Sulejmanom, učešće u dvorskoj politici i osnivanje velikih dobrotvornih zadužbina.
Ipak, Hurem Sultan nije značajna samo zbog svog odnosa sa sultanom. Ostavila je trag u osmanskoj politici, diplomatskim odnosima i arhitekturi. U Istanbulu se i danas mogu posetiti građevine koje je naručila, među kojima se posebno izdvajaju Haseki Hurem Sultan kompleks i čuveni hamam između Aja Sofije i Plave džamije.
U ovom tekstu upoznaćemo njen život, porodicu, uticaj na osmanski dvor i mesta koja čuvaju uspomenu na jednu od najpoznatijih žena 16. veka.
Ažurirano: novembar 2026.
| Ukratko | |
|---|---|
| Ime | Hürrem Sultan, u Evropi Rokselana |
| Rođena | oko 1502–1505, okolina Rohatyna (današnja Ukrajina) |
| Umrla | 15. april 1558, Istanbul |
| Suprug | Sulejman Veličanstveni (brak oko 1534) |
| Deca | petoro sinova i ćerka Mihrimah; sin Selim II postao je sultan |
| Zadužbine | Haseki kompleks i hamam u Istanbulu, imaret u Jerusalimu |
| Grobnica | mauzolej u kompleksu Sulejmanije |
Ko je bila Hurem Sultan?
Hurem Sultan, na turskom Hürrem Sultan, živela je približno od početka 16. veka do 15. aprila 1558. godine. U evropskim izvorima poznata je pod imenom Rokselana, dok se u osmanskim dokumentima često pojavljuje kao Haseki Sultan.
Njeno poreklo vezuje se za oblast Rutenije, odnosno područje današnje zapadne Ukrajine. Istoričari najčešće navode da je rođena u okolini mesta Rohatyn, koje je u to vreme bilo pod vlašću Poljske krune.
U literaturi se često navodi da se zvala Aleksandra Lisovska, a ponekad se pominje i ime Anastasija. Ipak, njen tačan datum rođenja i izvorno ime nisu potpuno pouzdano potvrđeni savremenim dokumentima.
Prema prihvaćenim istorijskim tumačenjima, tokom upada krimskih Tatara u istočnoevropske krajeve zarobljena je kao mlada devojka, a zatim je preko crnomorskih trgovačkih puteva dospela u Osmansko carstvo.
U Istanbulu je ušla u carski harem, gde je dobila ime Hurem. Ime se povezuje sa značenjem „vesela“, „radosna“ ili „nasmejana“.
Upravo će pod tim imenom postati jedna od najpoznatijih žena osmanske istorije.
Kako je Hurem upoznala Sulejmana Veličanstvenog?
Kada je Hurem stigla u carski harem, Sulejman još nije bio sultan. Bio je princ i naslednik osmanskog prestola. Godine 1520, posle smrti svog oca Selima I, Sulejman je stupio na presto. Hurem je u tom periodu već bila deo njegovog dvorskog domaćinstva.
Ubrzo je postala njegova omiljena pratilja, a odnos između njih vremenom je prerastao u mnogo više od uobičajenog odnosa vladara i žene iz harema.
Hurem se razlikovala po tome što je uspela da zadrži sultanovu naklonost tokom dugog niza godina. Njihova bliskost nije ostala samo deo privatnog života. Njihova pisma pokazuju da su održavali kontakt i kada je Sulejman odlazio u vojne pohode, a Hurem ostajala u Istanbulu.
Sačuvana pisma otkrivaju nežnu i emotivnu stranu njihovog odnosa, ali i interesovanje za događaje na dvoru, stanje porodice i političke prilike.
Šta znači titula Haseki Sultan?
Naziv Haseki označavao je posebno visok položaj žene koja je imala izuzetnu naklonost sultana i važnu ulogu u carskoj porodici. Hurem je postala Haseki Sultan nakon rođenja sina Mehmeda 1521. godine.
Njen položaj bio je neuobičajen jer je imala više sinova sa istim vladarem, ostala je u blizini sultana i stekla uticaj koji je prevazilazio uobičajenu ulogu žene u haremu.
Hurem Sultan i Sulejmanov brak – događaj koji je promenio dvorsku tradiciju
Jedan od najznačajnijih događaja u njenom životu bio je brak sa Sulejmanom Veličanstvenim, koji se najčešće datira oko 1534. godine. Ovaj brak bio je neuobičajen za osmansku dinastičku praksu. Prethodni sultani uglavnom nisu sklapali formalne brakove sa ženama koje su u harem dolazile kao robinje i konkubine.
Sulejman je napravio izuzetak i Hurem je postala njegova zakonita supruga. Time je njen položaj dodatno ojačan, a njen odnos sa sultanom dobio je i zvanično dinastičko značenje.
Hurem je postala jedna od najuticajnijih žena na osmanskom dvoru. Njen položaj nije se zasnivao samo na tome što je bila sultanova supruga već i na činjenici da je bila majka nekoliko prinčeva i princeze Mihrimah. Njena uloga predstavljala je važnu promenu u odnosu na raniju tradiciju carskog harema.
Deca Hurem Sultan i Sulejmana Veličanstvenog
Hurem je sa Sulejmanom imala šestoro dece – pet sinova i jednu ćerku.
Šehzade Mehmed (1521–1543) bio je njihov najstariji sin. Bio je obrazovan i smatran jednim od mogućih naslednika prestola. Umro je mlad, pre svog oca.
Mihrimah Sultan (1522–1578) bila je njihova jedina ćerka. Postala je jedna od najuticajnijih žena u osmanskoj dinastiji, a nakon majčine smrti nastavila je da učestvuje u porodičnim i političkim poslovima dvora.
Šehzade Abdullah preminuo je još kao dete.
Selim (1524–1574) nasledio je oca i postao sultan Selim II, koji je vladao od 1566. do 1574. godine.
Šehzade Bayezid (1525–1561) učestvovao je u sukobu oko nasledstva sa svojim bratom Selimom. Nakon pobune i poraza, pogubljen je 1561. godine.
Šehzade Cihangir (1531–1553) bio je najmlađi sin Hurem i Sulejmana. Imao je zdravstvene probleme i preminuo je 1553. godine.
Hurem nije dočekala da njen sin Selim postane sultan. Umrla je 1558, osam godina pre Sulejmanove smrti i Selimovog dolaska na presto. Zbog toga Hurem nikada nije imala titulu Valide Sultan, koja je pripadala majci vladajućeg sultana.
Kakav je bio uticaj Hurem Sultan na osmansku politiku?
Hurem Sultan bila je mnogo više od žene koja je živela u sultanovom haremu. Njena bliskost sa Sulejmanom omogućila joj je da bude uključena u pitanja carske porodice i dvorskog života. Kada je sultan odlazio u vojne pohode, Hurem mu je slala pisma u kojima je govorila o porodici, zdravlju dece, događajima u prestonici i pojedinim političkim pitanjima.
Sačuvana prepiska pokazuje da je Hurem bila važna osoba u sultanovom privatnom i političkom okruženju. U pojedinim slučajevima učestvovala je i u diplomatskoj komunikaciji sa drugim dvorovima. Najpoznatija su njena pisma poljskom kralju Sigismundu II Avgustu, u kojima je podržavala dobre odnose između dve države. Njen položaj bio je poseban i zbog odnosa sa ćerkom Mihrimah i zetom Rüstem-pašom, koji je postao veliki vezir.
Hurem, Ibrahim-paša i borba za nasledstvo
Period Sulejmanove vladavine obeležili su i sukobi unutar carske porodice i dvora. Jedna od najpoznatijih istorijskih priča povezuje Hurem sa smrću velikog vezira Ibrahim-paše, koji je pogubljen po Sulejmanovom naređenju 1536. godine.
U evropskim diplomatskim izveštajima i kasnijim hronikama pojavljivale su se tvrdnje da je Hurem imala uticaja na njegov pad. Međutim, neposredni dokazi o njenoj ulozi nisu dovoljno jasni da bi se takva tvrdnja predstavila kao utvrđena činjenica.
Još poznatija kontroverza odnosi se na pogubljenje princa Mustafe 1553. godine. Mustafa je bio sin Sulejmana i Mahidevran Sultan, a mnogi su ga smatrali ozbiljnim kandidatom za presto. Kada je Sulejman naredio njegovo pogubljenje tokom pohoda protiv Safavida, odgovornost za događaj često je pripisivana Hurem i njenom zetu Rüstem-paši.
Istoričari i danas raspravljaju o ulozi različitih aktera u ovom događaju. Nema dovoljno neposrednih dokaza da se može pouzdano tvrditi da je Hurem organizovala zaveru protiv princa Mustafe. Odluku o pogubljenju doneo je sam sultan, u kontekstu tadašnjih sukoba oko nasleđivanja prestola.
Ova epizoda pokazuje koliko je osmanska politika bila složena i koliko su porodični odnosi mogli da budu povezani sa opstankom dinastije.
Hurem Sultan kao dobrotvorka i zaštitnica arhitekture
Jedan od najvažnijih delova njenog nasleđa jesu dobrotvorne ustanove koje je finansirala i osnivala. U Osmanskom carstvu bogati članovi dinastije i dvora osnivali su vakufe – zadužbine čiji su prihodi bili namenjeni održavanju džamija, škola, bolnica, javnih kuhinja i drugih ustanova.
Hurem je koristila svoj položaj i bogatstvo da finansira projekte koji su služili široj zajednici. Njen najpoznatiji kompleks nalazi se u Istanbulu, u četvrti koja i danas nosi ime Haseki.
Haseki Hurem Sultan kompleks u Istanbulu

Dosseman, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Haseki Hürrem Sultan Külliyesi podignut je po njenoj narudžbini u 16. veku, a projektovao ga je Mimar Sinan. Izgradnja je počela 1538/1539. godine, u vreme kada je Sinan postao glavni arhitekta osmanskog dvora. Ovo je bilo njegovo prvo veliko monumentalno delo u Istanbulu na toj funkciji.
Kompleks nije bio samo džamija, već čitav sistem ustanova:
- džamija za molitvu;
- medresa za obrazovanje;
- osnovna verska škola za decu;
- javna kuhinja za pripremu hrane;
- bolnica, odnosno darüşşifa;
- česma i drugi prateći sadržaji.
Posebno je važno to što su ove ustanove pomagale ljudima kojima je bila potrebna hrana, obrazovanje i lečenje. Kompleks je građen u etapama, pa svi njegovi delovi nisu nastali istovremeno. Hurem Sultan je za njih ostavila vakufska sredstva kako bi mogli da funkcionišu i posle njene smrti. Upravo po ovom kompleksu nastao je naziv četvrti Haseki.
Hurem Sultan hamam – između Aja Sofije i Plave džamije

Jedna od najpoznatijih građevina povezanih sa Hurem nalazi se u samom turističkom centru Istanbula. Haseki Hürrem Sultan Hamam nalazi se između Aja Sofije i Plave džamije, na prostoru gde su se u antičko doba nalazila rimska Zeuksipova javna kupatila.
Hamam je izgrađen 1556–1557. godine prema projektu Mimara Sinana.
Posebnost ove građevine je u tome što su muški i ženski deo projektovani kao dve povezane, približno simetrične celine. Svaki deo imao je sopstvene prostorije za presvlačenje, odmor i kupanje. Hamam je tokom istorije menjao namenu i jedno vreme nije bio u funkciji. Posle restauracije ponovo je otvoren 2011. godine i danas radi kao tradicionalno tursko kupatilo sa savremenim spa uslugama.
Ovo je jedno od mesta koje bih posebno preporučila onima koji žele da spoje istorijski obilazak Istanbula sa iskustvom tradicionalnog hamama.
Hurem Sultan i dobrotvorna zadužbina u Jerusalimu

Palobserver, CC0, via Wikimedia Commons
Hurem nije finansirala samo građevine u Istanbulu. Jedna od njenih najznačajnijih dobrotvornih zadužbina nalazila se u Jerusalimu. Haseki Sultan Imaret, osnovan sredinom 16. veka, bio je veliki javni kompleks sa kuhinjom koja je obezbeđivala obroke siromašnima, putnicima, učenicima i drugim korisnicima.
Zadužbina je imala sopstvene prihode od sela i poljoprivrednih poseda, čime se obezbeđivalo dugoročno finansiranje rada ustanove.
Ovaj projekat pokazuje da Hurem nije bila samo zaštitnica arhitekture u prestonici, već i dobrotvorka čije su zadužbine imale značaj daleko izvan Istanbula.
Istorijski izvori pominju i njene dobrotvorne aktivnosti povezane sa Mekkom i Medinom. Pojedine ustanove i projekti u tim gradovima realizovani su ili dodatno razvijani po nalogu Sulejmana nakon njene smrti.
Hurem Sultan i njen odnos sa ćerkom Mihrimah

Hurem je imala posebno blizak odnos sa ćerkom Mihrimah Sultan, koja je takođe postala jedna od najuticajnijih žena osmanske dinastije. Mihrimah se udala za Rüstem-pašu, koji je kasnije postao veliki vezir. Na taj način je nastala snažna porodična veza između Hurem, njene ćerke i jednog od najvažnijih državnih funkcionera.
Mihrimah je nastavila da finansira džamije, dobrotvorne ustanove i druge građevine. Među najpoznatijim su dve džamije koje je projektovao Mimar Sinan – jedna u Üsküdaru, a druga u Edirnekapıju. Njihovo nasleđe pokazuje koliko su žene osmanske dinastije mogle da utiču na izgled grada kroz graditeljstvo, vakufe i dobrotvorne projekte.
Smrt Hurem Sultan – gde je sahranjena?

Hurem Sultan umrla je u Istanbulu 15. aprila 1558. godine. Sahranjena je u mauzoleju koji se nalazi u kompleksu Sulejmanija džamije, na istorijskom poluostrvu Istanbula. Mauzolej je podignut nakon njene smrti, po nalogu Sulejmana Veličanstvenog, a završavan je oko 1559. godine. Projektovao ga je Mimar Sinan.
Građevina ima osmougaonu osnovu, a njena unutrašnjost ukrašena je izničkim keramičkim pločicama u plavim, tirkiznim, belim i crvenim tonovima. Posebno su upečatljivi cvetni motivi i kaligrafski ukrasi. Upravo ova dekoracija čini mauzolej Hurem Sultan jednim od zanimljivih primera osmanske umetnosti 16. veka.
Važno je naglasiti da Hurem i Sulejman nisu sahranjeni u istoj grobnici. Njihovi mauzoleji nalaze se jedan pored drugog u okviru kompleksa Sulejmanija.
Šta danas možemo obići u Istanbulu tragovima Hurem Sultan?

Ako vas zanima istorija Hurem Sultan, u Istanbulu možete posetiti nekoliko mesta koja su neposredno povezana sa njenim životom i dobrotvornim radom. Sva su obeležena na mapi Istanbula.
1. Haseki Hurem Sultan kompleks
Nalazi se u četvrti Haseki, u opštini Fatih. Ovde možete videti džamiju i druge delove istorijskog kompleksa koji je Hurem osnovala. Građevine su raspoređene sa obe strane Haseki Caddesi, pa je zanimljivo prošetati celim područjem.
Kompleks je posebno važan za razumevanje njenog dobrotvornog rada i uloge žena u osmanskom graditeljstvu.
2. Hurem Sultan hamam
Nalazi se između Aja Sofije i Plave džamije na Sultanahmetu. Danas radi kao tradicionalni turski hamam. Poseta i korišćenje usluga zahtevaju rezervaciju i plaćanje, a uslove i cene najbolje je proveriti na zvaničnom sajtu.
3. Grobnica Hurem Sultan u Sulejmaniji
Nalazi se u kompleksu Sulejmanija džamije, u blizini mauzoleja Sulejmana Veličanstvenog. Unutrašnjost je posebno zanimljiva zbog izničkih pločica, cvetnih ornamenata i dekorativnih natpisa.
Prilikom posete treba imati u vidu da je u pitanju verski i grobni prostor, pa pristup može zavisiti od vremena molitve i pravila kompleksa.
4. Topkapi palata

Joseolgon, CC BY 4.0, via Wikimedia Commons
Topkapi palata bila je središte osmanske vlasti i mesto u kojem je Hurem provela značajan deo života. Smatra se da je bila prva sultanova žena koja se iz Starog dvora preselila u Topkapi, čime je harem postao deo same palate i središta vlasti. U palati se nalazio carski harem, prostor u kojem su živeli članovi sultanove porodice, žene harema i službenici.
Obilazak Topkapi palate može pomoći da razumete kako je izgledao život osmanske dinastije, ali ne treba očekivati da je svaka prostorija koju prikazuju televizijske serije stvarno izgledala onako kako je predstavljena.
5. Veliki bazar i stare ulice Istanbula
Iako nisu direktno povezani sa Hurem Sultan, Veliki bazar i okolne četvrti dočaravaju trgovački i društveni život grada u kojem je živela. Ovaj deo Istanbula možete povezati sa posetom Sulejmaniji i starom četvrti Fatih.
Da li je Hurem Sultan bila zaista onakva kakvu je prikazivala serija „Sulejman Veličanstveni“?
Lik Hurem Sultan postao je još poznatiji zahvaljujući turskoj televizijskoj seriji Muhteşem Yüzyıl, koja je u Srbiji prikazivana pod nazivom „Sulejman Veličanstveni“.
Serija je približila njenu priču milionima gledalaca, ali je važno znati da je reč o istorijskoj drami, a ne dokumentarnom prikazu.
Autori su koristili poznate istorijske događaje i stvarne ličnosti, ali su mnoge privatne scene, razgovore, sukobe i odnose oblikovali za potrebe televizijske priče.
Istorijski izvori potvrđuju da je Hurem bila veoma bliska Sulejmanu, da je sa njim razmenjivala pisma i da je imala važnu ulogu na dvoru. Međutim, ne možemo pouzdano znati kako su izgledali svi njihovi privatni razgovori i događaji iz harema.
Posebno treba biti oprezan sa pričama o navodnim ljubavnim čarolijama, trovanjima i tajnim zaverama. Takve tvrdnje pojavljivale su se u izveštajima i glasinama tog vremena, ali nisu sve potvrđene neposrednim istorijskim dokazima.
I njen fizički izgled ostaje delimično nepoznat. Postoje evropski portreti koji se pripisuju Hurem Sultan, ali oni uglavnom predstavljaju umetničke interpretacije i ne mogu se smatrati potpuno pouzdanim prikazima njenog stvarnog izgleda.
Najzanimljivije činjenice o Hurem Sultan
- U evropskoj istoriji poznata je kao Rokselana.
- Poreklo joj se najčešće vezuje za područje današnje Ukrajine.
- Njeno izvorno ime nije potpuno pouzdano utvrđeno.
- Ime Hurem povezuje se sa značenjem radosna ili vesela.
- Bila je zakonita supruga Sulejmana Veličanstvenog.
- Imala je šestoro dece.
- Njen sin Selim postao je sultan Selim II.
- Razmenjivala je pisma sa Sulejmanom tokom njegovih vojnih pohoda.
- Finansirala je džamije, škole, bolnice, javne kuhinje i druge dobrotvorne ustanove.
- Njen hamam u Sultanahmetu i danas radi kao tursko kupatilo.
- Sahranjena je u posebnom mauzoleju u kompleksu Sulejmanija džamije.
- Nije doživela da njen sin Selim postane sultan.
Hurem Sultan – žena koja je ostavila trag u istoriji i arhitekturi
Hurem Sultan bila je jedna od najneobičnijih ličnosti osmanskog 16. veka. Njena životna priča povezuje ljubav, porodicu, dvorsku politiku, diplomatiju i dobrotvorni rad.
Njeno nasleđe ne čine samo priče o odnosu sa Sulejmanom Veličanstvenim i borbi za položaj njenih sinova. Jednako važan deo njenog života predstavljaju zadužbine koje je ostavila iza sebe – džamije, škole, bolnice, hamami i javne kuhinje.
Kada danas posetite Istanbul, možete prošetati mestima koja su direktno povezana sa njenim životom: od Haseki kompleksa, preko hamama između Aja Sofije i Plave džamije, do mauzoleja u Sulejmaniji.
Upravo ta mesta daju priči o Hurem Sultan istorijsku dimenziju koju televizijske serije ne mogu u potpunosti da prenesu. Ona nisu samo podsetnik na jednu ženu koja je živela na osmanskom dvoru, već i na vreme u kojem su žene carske porodice svojim zadužbinama i delovanjem oblikovale gradove i društvo.
Često postavljana pitanja
Supruga sultana Sulejmana Veličanstvenog i majka sultana Selima II, jedna od najuticajnijih žena Osmanskog carstva u 16. veku. U Evropi je poznata kao Rokselana.
Poreklo joj se vezuje za Ruteniju, područje današnje zapadne Ukrajine, najčešće za okolinu mesta Rohatyn. Kao devojka je zarobljena u tatarskom upadu i dovedena u Istanbul.
U mauzoleju u vrtu iza Sulejmanije džamije u Istanbulu, pored mauzoleja Sulejmana Veličanstvenog. Grobnicu je projektovao Mimar Sinan.
Da. Hamam između Aja Sofije i Plave džamije obnovljen je 2011. godine i radi kao tursko kupatilo. Za tretmane je potrebna rezervacija.
Šestoro – sinove Mehmeda, Abdulaha, Selima, Bajazita i Džihangira i ćerku Mihrimah.
Pogledajte i: Sulejman Veličanstveni, Sulejmanija džamija, Mimar Sinan i Topkapi saraj.


