Kada šetamo Istanbulom i posmatramo njegove veličanstvene džamije, kupole, minarete, mostove i stare hamame, teško je ne zapitati se ko je stvorio toliko skladnih građevina koje su vekovima postale prepoznatljiv deo gradskog pejzaža.
Jedno ime posebno se izdvaja – Mimar Sinan, glavni arhitekta Osmanskog carstva u 16. veku i čovek koji je svojim radom obeležio jednu od najznačajnijih epoha osmanske arhitekture.
Njegovo ime najčešće se povezuje sa džamijom Sulejmanijom u Istanbulu i Selimijom u Jedrenu, ali njegov opus mnogo je širi. Projektovao je i nadgledao izgradnju džamija, medresa, mostova, akvadukata, palata, hamama, bolnica, karavan-saraja i čitavih kompleksa koji su služili verskim, obrazovnim, zdravstvenim i društvenim potrebama stanovništva.
Posebno je zanimljivo što se njegova dela ne nalaze samo u Turskoj. Tragovi njegovog graditeljskog rada mogu se pronaći i u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Siriji, Mađarskoj i drugim nekadašnjim delovima Osmanskog carstva.
Za mene je Mimar Sinan jedan od najzanimljivijih ljudi iz istorije Istanbula, jer kroz njegove građevine možemo razumeti koliko su arhitektura, urbanizam, inženjerstvo i svakodnevni život bili povezani u vreme velikih osmanskih sultana.
Ažurirano: novembar 2026.
| Ukratko | |
|---|---|
| Pun naziv | Koca Mimar Sinan Ağa |
| Rođen | oko 1490, Ağırnas kod Kajserija |
| Umro | 1588, Istanbul |
| Funkcija | glavni arhitekta carstva (1538–1588), pod tri sultana |
| Najvažnija dela | Šehzade, Sulejmanija, Selimija, most u Višegradu |
| Broj građevina | oko 476 pripisanih, oko 196 sačuvanih |
| Grobnica | kod Sulejmanije u Istanbulu |
Ko je bio Mimar Sinan?
Mimar Sinan, poznat i kao Koca Sinan, rođen je oko 1490. godine u mestu Ağırnas, nedaleko od Kajserija, u centralnoj Anadoliji. Preminuo je 17. jula 1588. godine u Istanbulu.
Podaci o njegovom detinjstvu nisu potpuno sigurni. Prema jednom od prihvaćenih istorijskih tumačenja, poticao je iz hrišćanske porodice i kao mladić je uključen u osmanski sistem devširme, odnosno sistem regrutovanja dečaka za državnu i vojnu službu. Prešao je na islam i prošao obuku u osmanskoj vojnoj organizaciji.
U mladosti je služio u janjičarskom korpusu, gde je stekao iskustvo u građevinarstvu, vojnom inženjerstvu i organizaciji velikih graditeljskih poduhvata.
Njegovo znanje nije nastalo samo proučavanjem građevina. Učestvovao je u vojnim pohodima i putovao kroz različite delove Osmanskog carstva. Imao je priliku da upozna različite stilove gradnje, rimske i vizantijske građevine, utvrđenja, mostove i sisteme za snabdevanje vodom. Upravo su ta iskustva kasnije postala osnova njegovog arhitektonskog rada.
Kako je vojni inženjer postao glavni arhitekta carstva?
Sinan je tokom vojničke karijere pokazao izuzetnu sposobnost za rešavanje građevinskih i tehničkih problema.
Radio je na izgradnji mostova, vojnih objekata i infrastrukture potrebne za kretanje osmanske vojske. Njegovo razumevanje konstrukcija, terena i materijala omogućilo mu je da se izdvoji među vojnim inženjerima.
Godine 1538, nakon smrti prethodnog glavnog arhitekte, Sinan je imenovan za glavnog arhitektu osmanskog dvora – Mimarbaşı. Na ovoj funkciji ostao je do smrti 1588. godine. Služio je tokom vladavine tri sultana:
- Sulejmana I Veličanstvenog (1520–1566);
- Selima II (1566–1574);
- Murata III (1574–1595).
Tokom njegovog mandata osmanska država bila je velika politička i vojna sila, a graditeljstvo je imalo važnu ulogu u predstavljanju moći i ugleda dinastije. Kao glavni arhitekta, Sinan nije radio sam. Rukovodio je velikim sistemom arhitekata, majstora, inženjera i zanatlija. Njegova odgovornost obuhvatala je projektovanje, organizaciju gradnje, nadzor i održavanje brojnih javnih objekata širom carstva.
Tri najvažnija perioda Sinanovog stvaralaštva
U svojim zapisima Sinan je tri velike džamije povezao sa različitim etapama sopstvenog razvoja: šegrtskim, kalfinskim i majstorskim periodom.
1. Šegrtsko delo – Šehzade Mehmedova džamija u Istanbulu
Šehzade džamija (Şehzade Camii) podignuta je po naredbi Sulejmana Veličanstvenog u znak sećanja na njegovog sina, princa Mehmeda, koji je umro 1543. godine. Građena je između 1543. i 1548. godine i predstavlja jedan od prvih velikih Sinanovih arhitektonskih poduhvata.
Džamija ima centralnu kupolu oslonjenu na konstrukciju sa četiri polukupole, što stvara uravnotežen i gotovo simetričan prostor. U kompleksu se nalaze i medresa, javna kuhinja, karavan-saraj i mauzolej princa Mehmeda.
Sinan je ovu građevinu smatrao svojim šegrtskim delom, odnosno važnom etapom u razvoju sopstvenog arhitektonskog izraza.
2. Kalfinsko delo – Sulejmanija džamija u Istanbulu
Sulejmanija džamija (Süleymaniye Camii) građena je od 1550. do 1557. godine i predstavlja jedno od najvećih Sinanovih ostvarenja. Podignuta je na uzvišenju iznad Zlatnog roga, po nalogu Sulejmana Veličanstvenog.
Njena glavna kupola, polukupole, četiri minareta i prostrana unutrašnjost čine skladnu arhitektonsku celinu.
Međutim, Sulejmanija je mnogo više od džamije. Bila je deo velikog kompleksa sa školama, bolnicom, kuhinjom, hamamom i drugim ustanovama koje su služile stanovnicima grada.
U njenom vrtu nalaze se mauzoleji Sulejmana Veličanstvenog i njegove supruge Hurem Sultan, kao i Sinanova grobnica u blizini kompleksa.
3. Majstorsko delo – Selimija džamija u Jedrenu

Dosseman, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Selimija džamija (Selimiye Camii) nalazi se u Jedrenu, nekadašnjoj osmanskoj prestonici pre osvajanja Konstantinopolja. Podignuta je po nalogu sultana Selima II, a gradnja je trajala od 1568. do 1574/1575. godine.
Ova građevina predstavlja vrhunac Sinanovog arhitektonskog stvaralaštva. Njenu unutrašnjost prekriva velika centralna kupola oslonjena na osam stubova, dok četiri visoka minareta dominiraju gradskim pejzažom.
Unutrašnjost je poznata po izničkim keramičkim pločicama, mermeru, kaligrafiji i izuzetno promišljenom osvetljenju. Selimija džamija i njen kompleks upisani su 2011. godine na UNESCO listu svetske baštine. UNESCO je posebno istakao konstrukciju kupole, arhitektonski sklad i značaj čitavog kompleksa. Sinan je Selimiju smatrao svojim majstorskim delom.
Šta je posebno u Sinanovoj arhitekturi?
Mimar Sinan nije bio samo graditelj velikih kupola. Njegova posebnost bila je u načinu na koji je rešavao konstrukciju, raspored prostora i prirodno osvetljenje.
Centralna kupola
U velikim džamijama težio je stvaranju jedinstvenog unutrašnjeg prostora kojim dominira centralna kupola. Njen oblik i raspored nosećih elemenata omogućavali su da se ogromna masa konstrukcije rasporedi na stabilan način.
Svetlost kao deo arhitekture
Prozori nisu bili samo otvori za ventilaciju. Njihov raspored omogućavao je da dnevna svetlost naglasi kupolu, lukove i unutrašnje dekoracije.
Proporcije i sklad
Sinan je pažljivo usklađivao visinu minareta, širinu glavnog prostora, veličinu kupole i položaj okolnih građevina.
Povezivanje arhitekture i grada
Njegovi kompleksi nisu građeni izolovano. Bili su deo šireg urbanog sistema, sa ulicama, pijacama, školama, bolnicama, vodovodom i javnim prostorima.
Inženjerstvo i infrastruktura
Njegov rad obuhvatao je i građevine koje nisu bile religijskog karaktera: mostove, akvadukte, vodovodne sisteme, rezervoare, skladišta i palate.
Najpoznatije građevine Mimara Sinana u Istanbulu
Istanbul je grad u kojem se nalazi najveći broj njegovih prepoznatljivih dela. Tokom vladavine Sulejmana Veličanstvenog, a zatim Selima II i Murata III, grad je dobio veliki broj novih džamija, kompleksa i javnih objekata.
1. Haseki Hurem Sultan kompleks

Dosseman, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se u četvrti Haseki i predstavlja jedan od ranijih velikih Sinanovih projekata. Podignut je 1538–1539. godine i smatra se prvim delom koje je Sinan izveo kao glavni arhitekta. Kompleks je naručila Hurem Sultan, supruga Sulejmana Veličanstvenog. Obuhvatao je džamiju, medresu, bolnicu, javnu kuhinju i druge ustanove.
2. Šehzade Mehmedova džamija

Jedno od njegovih najpoznatijih ranih dela, izgrađeno u čast sina Sulejmana Veličanstvenog.
3. Sulejmanija džamija

Veliki carski kompleks koji obuhvata džamiju, obrazovne ustanove, bolnicu, kuhinju, hamam, grobnice i druge objekte.
4. Rüstem-pašina džamija

Alvesgaspar, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se u blizini Eminönüa i poznata je po izuzetno bogatoj dekoraciji od izničkih keramičkih pločica. Naručilac je bio veliki vezir Rüstem-paša, suprug Mihrimah Sultan. Podignuta je oko 1561–1563. godine.
5. Mihrimah Sultan džamija u Üsküdaru

Podignuta je na azijskoj strani Istanbula, blizu pristaništa Üsküdar. Naručila ju je Mihrimah Sultan, kći Sulejmana Veličanstvenog i Hurem Sultan. Završena je 1548. godine.
6. Mihrimah Sultan džamija u Edirnekapı

Nalazi se u blizini Teodosijevih zidina, na jednom od brežuljaka istorijskog Istanbula. Poznata je po velikim prozorima i svetloj unutrašnjosti. U odnosu na mnoge druge džamije, ostavlja utisak izuzetne lakoće.
7. Pijale-pašina džamija

Nalazi se u četvrti Kasımpaşa. Njena arhitektura razlikuje se od nekih drugih Sinanovih monumentalnih džamija jer ima više kupola raspoređenih u nizu.
8. Sokollu Mehmed-pašina džamija u Kadırgi

Jorge Cancela, CC BY 2.0, via Wikimedia Commons
Jedno od značajnih Sinanovih dela iz kasnijeg perioda, poznato po skladnoj arhitekturi i bogatoj dekoraciji. Unutrašnjost je posebno zanimljiva zbog upotrebe izničkih pločica.
9. Sokollu Mehmed-pašina džamija u Azapkapı

Dosseman, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se na području Zlatnog roga i predstavlja još jedan važan projekat vezan za velikog vezira Sokollu Mehmed-pašu.
10. Kılıç Ali-pašina džamija i kompleks

Takeaway, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se u Tophaneu, u blizini Karaköya. Podignuta je po narudžbini osmanskog admirala Kılıç Ali-paše i završena 1580. godine. Kompleks obuhvata džamiju, medresu i poznati hamam.
11. Şemsi Ahmed-pašina džamija

İhsan Deniz Kılıçoğlu, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se u Üsküdaru, neposredno uz Bosfor. Zbog položaja između mora i kopna poznata je i pod nazivom Kuškonmaz džamija, odnosno džamija na koju ptice ne sleću.
12. Atik Valide džamija i kompleks

Ymblanter, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se u četvrti Toptaşı u Üsküdaru. Naručila ju je Nurbanu Sultan, supruga Selima II i majka Murata III. Završena je 1583. godine. Ovo je jedan od najvećih Sinanovih kompleksa i obuhvatao je džamiju, medrese, bolnicu, javnu kuhinju, hamam i druge ustanove.
13. Sinan-pašina džamija u Beşiktaşu

Dosseman, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se u blizini obale Bosfora i predstavlja jedno od njegovih značajnih dela u ovom delu grada.
14. Kara Ahmed-pašina džamija

R Prazeres, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se u Topkapıju i deo je kompleksa sa medresom i grobnicom.
15. Hadım Ibrahim-pašina džamija

Dosseman, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Smeštena je u Silivrikapıju, u istorijskom delu Istanbula.
16. Molla Čelebi džamija

Dosseman, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Poznata je i kao Fındıklı džamija, a nalazi se u blizini obale Bosfora, između Karaköya i Kabataşa.
17. Ferruh Kethüda džamija

Dosseman, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se u Balatu, nedaleko od Zlatnog roga. Jedan je od manjih verskih objekata povezanih sa Sinanovim graditeljskim opusom.
18. Zal Mahmud-pašina džamija i kompleks

Dosseman, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Nalazi se u Eyüpu, a predstavlja primer velikog kompleksa iz kasnijeg perioda njegovog stvaralaštva.
Sinanova dela izvan Istanbula
Njegov graditeljski rad nije bio ograničen na prestonicu. Kao glavni arhitekta carstva, učestvovao je u projektima u različitim provincijama.
Među značajnim građevinama izvan Istanbula izdvajaju se:
| Građevina | Lokacija | Značaj |
|---|---|---|
| Selimija džamija | Jedrene, Turska | Njegovo majstorsko delo |
| Osman-šahova džamija | Trikala, Grčka | Značajan osmanski kompleks |
| Hüsrevija džamija i medresa | Alep, Sirija | Deo osmanskog graditeljskog nasleđa |
| Adilija džamija | Alep, Sirija | Džamija koja se u katalozima povezuje sa Sinanom |
| Sulejmanija kompleks | Damask, Sirija | Osmanski kompleks u blizini stare gradske jezgre |
| Sokollu Mehmed-pašin most | Višegrad, BiH | Monumentalni kameni most na Drini |
| Sokollu Mehmed-pašin kompleks | Lüleburgaz, Turska | Džamija i prateći objekti |
| Sokollu Mehmed-pašin kompleks | Payas, Turska | Kompleks sa džamijom, karavan-sarajem i drugim sadržajima |
| Sokollu Mehmed-pašin kompleks | Havsa, Turska | Kompleks uz važnu kopnenu saobraćajnicu |
Kod projekata iz udaljenih provincija treba imati u vidu da je Sinan često rukovodio radom iz prestonice, dok su lokalni majstori i saradnici izvodili gradnju.
Mehmed-pašin most u Višegradu – Sinanovo delo na Drini

Pudelek (Marcin Szala), CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
Jedan od najpoznatijih mostova povezanih sa Mimarom Sinanom nalazi se u Bosni i Hercegovini, u Višegradu. Mehmed-pašin Sokolovićev most izgrađen je krajem 16. veka po nalogu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića, a projektovanje se pripisuje Mimaru Sinanu.
Most ima jedanaest kamenih lukova i dugačak je oko 180 metara. Njegova konstrukcija omogućavala je prelazak preko Drine, a prilazna rampa na levoj obali dodatno naglašava originalnost rešenja. Ovaj most nije samo saobraćajna građevina. Postao je jedan od najpoznatijih simbola osmanskog graditeljstva na Balkanu.
UNESCO ga je 2007. godine uvrstio na Listu svetske baštine.
Za putnike iz Srbije i regiona posebno je zanimljivo što se ovo delo može obići tokom putovanja kroz istočnu Bosnu i Hercegovinu.
Banja Baši džamija u Sofiji – primer osmanskog nasleđa na Balkanu
Banja Baši džamija u Sofiji često se povezuje sa osmanskim arhitektonskim nasleđem i Sinanovim graditeljskim krugom. Podignuta je u 16. veku i jedna je od najpoznatijih istorijskih džamija u bugarskoj prestonici.
Ipak, njeno autorstvo nije jednako čvrsto dokumentovano kao kod Sulejmanije ili Selimije. Zbog toga je ne bih predstavljala kao nesumnjivo lično Sinanovo delo, već kao građevinu koja se u pojedinim pregledima povezuje sa njegovim periodom i arhitektonskom tradicijom.
Mimar Sinan kao graditelj mostova
Sinan je stekao inženjersko iskustvo još tokom vojne službe. Zbog toga su mostovi važan deo njegovog opusa. Osim mosta u Višegradu, sa njegovim imenom i graditeljskim krugom povezuju se:
- Veliki most u Büyükçekmeceu kod Istanbula;
- most Čoban Mustafa-paše u Svilengradu, Bugarska;
- most Sokollu Mehmed-paše kod Alpullu/Sinanlı, Turska;
- most Sokollu Mehmed-paše u okolini Čorlu, Turska;
- most kod Silivrija, Turska;
- most na području Haramidere kod Istanbula;
- most Odabaşı u okolini Halkalıja;
- most Dil İskelesi kod Gebzea.
Ove građevine su imale važnu ulogu u povezivanju trgovačkih puteva i naselja. Njihov značaj nije bio samo arhitektonski, već i ekonomski i vojni.
Akvadukti i vodovodni sistemi – Sinan kao inženjer
Jedan od manje poznatih delova Sinanovog opusa odnosi se na snabdevanje vodom. Veliki Istanbul je rastao, a za njegovo funkcionisanje bilo je neophodno obezbediti pouzdan sistem dopremanja vode iz udaljenih izvora.
Sinan je radio na unapređenju postojećih vodovodnih sistema i izgradnji novih akvadukata. Najpoznatiji je sistem Kırkçeşme, odnosno sistem Četrdeset česama. U okviru ovog sistema nalazi se nekoliko impresivnih kamenih akvadukata.
Mağlova akvadukt

Csubasi, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Mağlova kemeri jedan je od najpoznatijih Sinanovih inženjerskih radova. Nalazi se u okolini Kemerburga i predstavlja monumentalni kameni akvadukt sa dva nivoa lukova.
Njegova konstrukcija omogućila je premošćavanje doline i pouzdan prenos vode. Smatra se jednim od najznačajnijih primera osmanskog hidrotehničkog inženjerstva.
Ostali važni vodni objekti
- Uzun Kemer – Dugi akvadukt;
- Güzelce Kemer – Lepi akvadukt;
- Evvel Bend – objekat u sistemu vodosnabdevanja;
- Müderris Köyü/Kovuk Kemer – deo vodovodne infrastrukture;
- Havz-ı Kebir – Veliki rezervoar.
Ovi objekti pokazuju da Sinan nije bio samo arhitekta monumentalnih džamija, već i inženjer koji je rešavao praktične probleme velikog grada.
Hamami – javna kupatila koja su postala deo gradske kulture
U osmanskim gradovima hamami su imali važnu ulogu u svakodnevnom životu. Bili su mesta održavanja higijene, druženja, odmora i društvenih običaja. Sinan je projektovao ili nadgledao izgradnju brojnih hamama širom carstva. Među poznatijim građevinama koje se povezuju sa njegovim opusom nalaze se:
- Haseki Hürrem Sultan hamam – između Aja Sofije i Plave džamije;
- Kılıç Ali-pašin hamam – u Tophaneu;
- Hüsrev Kethüda hamam – u Ortaköyu;
- Çinili hamam – u četvrti Zeyrek;
- Mihrimah Sultan hamam – u Edirnekapıju;
- Sokollu Mehmed-pašin hamam – u području Azapkapı/Yeşildirek;
- Sinan-pašin hamam – u Beşiktaşu;
- Enderun hamam i Hünkâr hamam u kompleksu Topkapi palate.
Posebno je poznat Haseki Hürrem Sultan hamam, koji je naručila Hurem Sultan. Njegov položaj između Aja Sofije i Plave džamije čini ga jednim od najpoznatijih istorijskih hamama u gradu.

Medrese, škole i bolnice – arhitektura za svakodnevni život
Veliki deo Sinanovog rada odnosio se na građevine koje danas možda ne privlače pažnju kao velike džamije, ali su bile izuzetno važne za stanovništvo. Medrese su bile obrazovne ustanove, darüşšife bolnice, imareti javne kuhinje, a darülkurra škole za izučavanje Kurana.
U okviru kompleksa Sulejmanija nalazile su se različite obrazovne ustanove i bolnica. Sličan princip primenjen je i u drugim velikim kompleksima, kao što su Atik Valide, Haseki Hürrem Sultan i Šehzade.
Na taj način Sinan je doprinosio razvoju čitavih gradskih četvrti, a ne samo stvaranju pojedinačnih monumentalnih građevina.
Palate i carski objekti
Sinanov rad obuhvatao je i carske i privatne palate, paviljone, kuhinje i skladišta. U istorijskim katalozima njegovih dela navode se građevine i kompleksi povezani sa:
- Topkapi palatom i njenim kuhinjama;
- Galata palatom;
- Fenerbahče palatom;
- Üsküdar palatom;
- Kandilli palatom;
- palatama na At Meydanı;
- palatama velikih vezira i drugih visokih državnih službenika.
Veliki deo ovih objekata nije sačuvan u prvobitnom obliku, a pojedine palate su tokom narednih vekova nestale ili su potpuno preoblikovane.
Koliko je građevina Mimar Sinan zaista napravio?
Jedan od najčešće navođenih podataka jeste da je Sinan tokom svoje karijere projektovao, organizovao ili nadgledao najmanje 476 građevina, od kojih je oko 196 opstalo do 21. veka.
Međutim, važno je razumeti šta taj broj znači.
Sinan je bio glavni arhitekta ogromnog carstva. Nije lično crtao svaki detalj, nadgledao svakog radnika niti svakodnevno bio prisutan na svim gradilištima. Njegova kancelarija imala je saradnike koji su pripremali nacrte, vodili gradnju i rešavali lokalne tehničke zadatke.
Zbog toga se kod nekih objekata govori o Sinanovom autorstvu, kod drugih o njegovom nadzoru ili o radu arhitektonskog biroa kojim je rukovodio. Postoje i građevine koje su kasnije pripisivane Sinanu, ali njihovo autorstvo nije u potpunosti potvrđeno.
Za istraživanje njegovog opusa posebno je koristan spisak koji objavljuje Istraživački centar Mimar Sinan Univerziteta Mimar Sinan za likovne umetnosti u Istanbulu. U njemu su dela razvrstana po kategorijama: džamije, mesdžidi, grobnice, medrese, hamami, mostovi, palate, karavan-saraji i vodni objekti.
Najvažnije građevine Mimara Sinana – pregled za putnike
Ako želite da tokom putovanja vidite njegova najpoznatija dela, izdvojila bih sledeće destinacije:
| Destinacija | Sinanovo delo |
|---|---|
| Istanbul | Sulejmanija džamija |
| Istanbul | Šehzade džamija |
| Istanbul | Rüstem-pašina džamija |
| Istanbul | Mihrimah Sultan džamija u Üsküdaru |
| Istanbul | Mihrimah Sultan džamija u Edirnekapıju |
| Istanbul | Kılıç Ali-pašina džamija |
| Istanbul | Atik Valide kompleks |
| Istanbul | Haseki Hürrem Sultan kompleks |
| Istanbul | Pijale-pašina džamija |
| Jedrene | Selimija džamija |
| Višegrad | Mehmed-pašin Sokolovićev most |
| Trikala | Osman-šahova džamija |
| Alep | Hüsrevija džamija |
| Damask | Sulejmanija kompleks |
| Kemerburgaz | Mağlova akvadukt |
| Büyükçekmece | Kanuni Sultan Süleyman most |
Kako obići Sinanova dela u Istanbulu?
Ako ste ljubitelj arhitekture, predlažem da posetu organizujete u nekoliko grupa.
Prvi dan – istorijski centar:
- Sulejmanija džamija;
- Šehzade džamija;
- Rüstem-pašina džamija;
- Haseki Hürrem Sultan hamam.
Drugi dan – azijska strana Istanbula:
- Mihrimah Sultan džamija u Üsküdaru;
- Şemsi Ahmed-pašina džamija;
- Atik Valide kompleks.
Treći dan – obala i severni delovi grada:
- Sinan-pašina džamija u Beşiktaşu;
- Kılıç Ali-pašina džamija u Tophaneu;
- Pijale-pašina džamija u Kasımpaşi;
- Mihrimah Sultan džamija u Edirnekapıju.
Za sve lokacije možete koristiti kombinaciju tramvaja, metroa, trajekta i pešačenja. U Istanbulu je najbolje grupisati znamenitosti po delovima grada, jer saobraćajne gužve mogu značajno produžiti putovanje. Sva mesta pogledajte na mapi Istanbula.
Sinanova grobnica – gde počiva veliki arhitekta?
Mimar Sinan preminuo je u Istanbulu 1588. godine, a sahranjen je u skromnoj grobnici koju je sam odredio u blizini kompleksa Sulejmanija. Njegovo počivalište nalazi se nedaleko od spoljnog zida kompleksa, u malom prostoru uz ulicu.
Za razliku od monumentalnih mauzoleja sultana i članova dinastije, Sinanova grobnica je jednostavna i nenametljiva. Upravo je taj kontrast zanimljiv: čovek koji je projektovao neke od najvećih građevina Osmanskog carstva počiva u malom turbetu, nedaleko od svog najpoznatijeg dela. Ako posetite Sulejmaniju, odvojite nekoliko minuta da pronađete i njegovu grobnicu.
Mimar Sinan – nasleđe koje je promenilo lice Istanbula
Mimar Sinan nije bio samo arhitekta koji je projektovao džamije za osmanske sultane. Bio je inženjer, urbanista i organizator velikih građevinskih poduhvata. Njegov rad obuhvatao je verske građevine, obrazovne ustanove, bolnice, mostove, akvadukte, palate i javne objekte koji su bili važni za funkcionisanje čitavog carstva.
Danas, više od četiri veka nakon njegove smrti, njegove građevine i dalje oblikuju izgled Istanbula, Jedrena i drugih gradova. Kada stanete ispod ogromne kupole Selimije, prošetate dvorištem Sulejmanije ili pređete preko mosta na Drini u Višegradu, zapravo upoznajete različite strane jednog istog graditelja.
Zato bih svakome ko putuje u Istanbul preporučila da makar jedan dan posveti Sinanovim delima. Njegova arhitektura pruža odličan način da se upozna osmanska istorija, ali i da se razume kako su se u 16. veku razvijali gradovi, infrastruktura i svakodnevni život.
Često postavljana pitanja
Glavni arhitekta Osmanskog carstva od 1538. do 1588. godine, tokom vladavine Sulejmana Veličanstvenog, Selima II i Murata III. Smatra se najvećim graditeljem klasičnog osmanskog perioda.
Šehzade i Sulejmanija džamija u Istanbulu, Selimija u Jedrenu, Rüstem-pašina džamija, akvadukt Mağlova i Mehmed-pašin Sokolovićev most u Višegradu.
Selimiju u Jedrenu, završenu 1574/1575. godine. Šehzade je nazvao šegrtskim, a Sulejmaniju kalfinskim delom.
U skromnoj grobnici uz spoljni zid kompleksa Sulejmanije u Istanbulu, nedaleko od mauzoleja Sulejmana Veličanstvenog.
Da, projektovanje Mehmed-pašinog Sokolovićevog mosta pripisuje se Sinanu. Most je od 2007. godine na UNESCO listi svetske baštine.
Pogledajte i: Sulejmanija džamija, Jedrene, Sulejman Veličanstveni i Osmansko carstvo.


