Тренутно гледате Sulejmanija džamija u Istanbulu – istorija i šta posetiti

Sulejmanija džamija u Istanbulu – istorija i šta posetiti

Kada se govori o najlepšim građevinama Istanbula, najčešće se prvo pomisli na Aja Sofiju i Plavu džamiju. Međutim, na trećem od sedam istorijskih brežuljaka grada nalazi se još jedan arhitektonski dragulj koji nikako ne treba izostaviti – Sulejmanija džamija (Süleymaniye Camii).

Podignuta po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog, a prema projektu čuvenog osmanskog arhitekte Mimara Sinana, ova džamija predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika klasične osmanske arhitekture. Njena monumentalna kupola, četiri vitka minareta, skladno dvorište i položaj iznad Zlatnog roga stvaraju prizor koji se pamti.

Ali Sulejmanija nije samo verski objekat. Ona je deo velikog kompleksa koji je nekada obuhvatao škole, bolnicu, javnu kuhinju, hamam, karavan-saraj i druge ustanove namenjene obrazovanju, lečenju i pomoći stanovništvu. Posebnu vrednost ovom mestu daju mauzoleji sultana Sulejmana Veličanstvenog i njegove supruge Hurem, poznate i kao Rokselana, koji se nalaze u vrtu iza džamije.

Ako obilazite stari Istanbul, predlažem da Sulejmaniju ne posmatrate samo kao usputnu stanicu između Velikog bazara i Eminönüa. Odvojite vreme za dvorište, unutrašnjost, okolne istorijske građevine i pogled na Zlatni rog. Upravo ovde možete osetiti koliko je Istanbul bio moćan i raskošan u vreme Osmanskog carstva.

Ažurirano: novembar 2026.

Ukratko
AdresaSüleymaniye, Prof. Sıddık Sami Onar Cad. 1, Fatih
Ulazbesplatan
Radno vremesvaki dan, osim tokom molitvi; petkom je pauza oko podneva duža
Kako stićitramvaj T1 do stanica Beyazıt ili Laleli, metro M2 do Veznecilera
Koliko vremena1–1,5 sat, sa grobnicama i vidikovcem
Odećapokrivena ramena i kolena, marama za žene

Istorija džamije Sulejmanije – građevina dostojna jednog velikog sultana

Unutrašnjost Sulejmanije – lukovi, prozori i crveni tepih molitvene sale

Sulejmanija džamija izgrađena je u 16. veku, tokom vladavine sultana Sulejmana I, poznatog kao Sulejman Veličanstveni ili Sulejman Zakonodavac. Bio je deseti osmanski sultan i jedan od najmoćnijih vladara Osmanskog carstva. Tokom njegove vladavine, od 1520. do 1566. godine, carstvo je dostiglo jedan od svojih najvećih teritorijalnih, političkih i kulturnih uspona.

Sulejman je želeo da u prestonici podigne monumentalni kompleks koji bi pokazao moć države, ali i njegovu posvećenost veri, obrazovanju i javnom dobru. Za taj zadatak angažovao je Mimara Sinana, najvećeg arhitektu klasičnog osmanskog perioda. Gradnja je počela 1550. godine, a glavna džamija završena je 1557. godine. Radovi na pojedinim delovima velikog kompleksa nastavljeni su i kasnije.

Izbor mesta bio je veoma važan. Džamija je podignuta na jednom od uzvišenja istorijskog poluostrva, tako da dominira gradskim pejzažom. Sa njene severne strane pruža se pogled prema Zlatnom rogu, Galati i obalama koje se uzdižu na suprotnoj strani.

Sulejmanija je trebalo da bude više od mesta za molitvu. Bila je simbol jedne epohe i svedočanstvo o bogatstvu, organizaciji i arhitektonskom umeću Osmanskog carstva.

Tokom vekova džamija je stradala u požarima i zemljotresima i više puta je obnavljana. Poslednja velika restauracija trajala je od 2007. do 2010. godine, posle koje je ponovo otvorena za vernike i posetioce.

Mimar Sinan – arhitekta koji je promenio izgled Istanbula

Spomenik Mimaru Sinanu, arhitekti Sulejmanije

Ime Sulejmanije ne može se odvojiti od imena Mimara Sinana. Sinan je bio glavni arhitekta Osmanskog carstva i jedan od najznačajnijih graditelja u istoriji svetske arhitekture. Tokom svoje duge karijere projektovao je veliki broj džamija, mostova, škola, hamama i drugih građevina širom carstva.

Njegov cilj nije bio samo da podigne što veću građevinu. Posebnu pažnju posvećivao je proporcijama, konstrukciji, osvetljenju, akustici i uklapanju objekta u okolni prostor. Sulejmanija se često opisuje kao delo iz Sinanovog zrelog, odnosno „kalfa“ perioda, dok se džamija Selimija u Jedrenu tradicionalno smatra njegovim vrhunskim, „majstorskim“ ostvarenjem.

Ipak, Sulejmanija je jedan od najvažnijih primera njegove arhitektonske filozofije. Njena monumentalnost ne počiva samo na veličini, već na skladu svih elemenata – kupole, polukupola, stubova, prozora, lukova i minareta. U blizini kompleksa, uz njegovu spoljnu ogradu, nalazi se i skromna grobnica Mimara Sinana. Vredi je potražiti jer predstavlja zanimljiv kontrast raskošnoj građevini koju je projektovao.

Luxora Invites – digitalne pozivnice

Arhitektura Sulejmanije – sklad kupola i minareta

Dvorište Sulejmanije sa tremom i minaretom

Prvi utisak kada priđete Sulejmaniji jeste njena veličina. Međutim, kada se udaljite i posmatrate je iz okolnih ulica ili sa obale Zlatnog roga, primetićete koliko je pažljivo uklopljena u gradski pejzaž.

Glavna kupola dominira građevinom, a sa obe strane je prate polukupole i niz manjih kupola koje stvaraju karakterističan stepenasti izgled.

Četiri minareta nalaze se u uglovima dvorišta i naglašavaju monumentalnost kompleksa. Na njima se ukupno nalazi deset balkona, odnosno šerefeta. Njihov broj se često simbolično povezuje sa Sulejmanovim položajem desetog osmanskog sultana i četvrtog vladara posle osmanskog osvajanja Konstantinopolja.

Unutrašnjost – svetlost, mermer i jednostavna raskoš

Unutrašnjost Sulejmanije – molitvena sala sa kupolom, prozorima i prstenastim lusterima

İhsan Deniz Kılıçoğlu, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons

Kada uđete u unutrašnjost, primetićete da dekoracija nije toliko bogata i vizuelno intenzivna kao u nekim drugim poznatim džamijama Istanbula. Ovde je naglasak na veličini prostora, proporcijama i prirodnoj svetlosti.

Veliki broj prozora omogućava da dnevna svetlost prodire u molitvenu salu i naglašava centralnu kupolu. Mermerni mihrab, minber, dekorativni natpisi i pažljivo odabrani ukrasi upotpunjuju prostor. Mihrab je niša koja označava pravac Meke, dok je minber uzvišeno mesto sa kojeg imam drži propoved.

Posebno su zanimljivi vitraži i dekorativne pločice u prostoru oko mihraba. Njihove boje i detalji izdvajaju se u odnosu na mirniji izgled ostatka unutrašnjosti. Upravo u toj jednostavnosti leži posebna lepota Sulejmanije. Prostor deluje monumentalno, ali ne i pretrpano ukrasima.

Sulejmanija kompleks – mnogo više od džamije

Jedna od najzanimljivijih stvari u vezi sa Sulejmanijom jeste to što je džamija bila samo središnji deo mnogo većeg kompleksa, poznatog kao Süleymaniye Külliyesi. U osmanskoj tradiciji veliki carski verski i društveni kompleksi imali su značajnu ulogu u životu grada. Nisu bili namenjeni samo molitvi, već su pružali obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, hranu, smeštaj i druge usluge stanovnicima.

Sulejmanija je obuhvatala:

  • Medrese – verske i obrazovne ustanove u kojima su se izučavale teološke i druge nauke.
  • Medicinsku školu i bolnicu – ustanove namenjene obrazovanju i lečenju.
  • Imaret – javnu kuhinju u kojoj se pripremala hrana za siromašne i druge korisnike. U zgradi nekadašnjeg imareta danas je restoran.
  • Tabhane – prostorije namenjene prihvatu i smeštaju putnika.
  • Karavan-saraj – prenoćište i prostor za trgovce i njihove tovarne životinje.
  • Hamam – javno kupatilo, koje i danas radi kao hamam.
  • Biblioteku i druge obrazovne sadržaje – deo šireg sistema znanja i obrazovanja. Biblioteka Sulejmanija danas čuva jednu od najvećih zbirki islamskih rukopisa na svetu.

Danas nisu svi delovi kompleksa otvoreni za turističke posete niti imaju prvobitnu namenu. Ipak, kada se prošetate oko džamije, možete primetiti koliko je veliki prostor bio organizovan kao svojevrsni mali grad unutar grada.

Mauzolej Sulejmana Veličanstvenog i Hurem Sultan

Posebno mesto u okviru kompleksa zauzimaju dve grobnice koje se nalaze iza džamije, u njenom vrtu. U jednoj počiva sultan Sulejman Veličanstveni, a u drugoj njegova supruga Hurem Sultan, jedna od najpoznatijih žena osmanske istorije.

Grobnica Sulejmana Veličanstvenog

Osmougaona grobnica Sulejmana Veličanstvenog

Sulejman je preminuo 1566. godine tokom opsade Sigeta u Ugarskoj, a njegovo telo preneto je u Istanbul i sahranjeno u mauzoleju pored džamije koju je sam podigao. Njegova grobnica je upečatljiva građevina sa kupolom, dekorativnim elementima i unutrašnjim ukrasima koji odražavaju osmansku umetnost 16. veka.

Unutrašnjost je ukrašena pločicama, mermerom i dekorativnim natpisima. U mauzoleju su sahranjeni i sultani Sulejman II i Ahmed II, kao i drugi članovi osmanske dinastije, a detalje o osobama koje su tu sahranjene možete pročitati na informativnim tablama.

Grobnica Hurem Sultan

Unutrašnjost grobnice Hurem Sultan sa izničkim pločicama

U neposrednoj blizini nalazi se mauzolej Hurem Sultan, žene koja je imala izuzetno značajan uticaj na Sulejmanov život i politički dvor. Hurem je rođena na području današnje Ukrajine, a u osmanskoj istoriji poznata je po tome što je postala zakonita supruga sultana, što je bilo neuobičajeno za tadašnju dvorsku tradiciju. Njena životna priča inspirisala je brojne knjige, istorijske studije i televizijske serije.

Hurem je umrla 1558. godine, osam godina pre Sulejmana, a njenu grobnicu projektovao je Mimar Sinan. Mauzolej je manji, ali veoma dekorativan. Posebno se ističu keramičke pločice i ukrašeni zidovi.

Moj savet: Nemojte preskočiti ove dve grobnice. Mnogi posetioci obiđu samo molitvenu salu i dvorište, a upravo mauzoleji pružaju dodatnu istorijsku dimenziju poseti.

Grobnica Mimara Sinana – skromno počivalište velikog arhitekte

Grobnica Mimara Sinana kod Sulejmanije

Arild Vågen, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons

U blizini kompleksa, uz spoljni zid, nalazi se i turbe Mimara Sinana. Zanimljivo je da je arhitekta koji je projektovao jednu od najmonumentalnijih građevina Istanbula sebi namenio veoma skromno počivalište.

Njegova grobnica nije raskošna poput mauzoleja sultana i članova dinastije. Upravo ta jednostavnost deluje simbolično kada se ima u vidu koliko je građevina ostavio iza sebe.

Ako vas zanima osmanska arhitektura, potražite ovo mesto tokom obilaska. Nalazi se izvan glavnog prostora za molitvu, u neposrednoj blizini kompleksa.

Pogled sa Sulejmanije – jedan od najlepših vidikovaca Istanbula

Jedan od razloga zbog kojih bih posebno preporučila posetu Sulejmaniji jeste njen položaj. Džamija je podignuta na uzvišenju iznad Zlatnog roga, pa se iz okolnih vrtova i vidikovaca pruža prelep pogled na istorijski Istanbul.

U daljini se vide:

  • Zlatni rog i brodovi koji prolaze kroz njega;
  • Galata kula i četvrt Galata;
  • krovovi i kupole starog grada;
  • mostovi i delovi azijske obale, kada je vidljivost dobra.

Pogled je posebno lep u kasnim popodnevnim satima, kada sunce obasjava krovove i vodu Zlatnog roga. U okolini džamije postoje i kafići i restorani sa terasama. Neki nude panoramski pogled na grad, ali je dobro proveriti cene pre naručivanja, jer lokali sa atraktivnim pogledom često imaju više cene.

Za fotografisanje bih preporučila da obiđete i dvorište i spoljne prilaze džamiji. Sa različitih strana dobijaju se sasvim drugačiji uglovi ove monumentalne građevine.

Šta posetiti u blizini Sulejmanije?

Sulejmanija se nalazi u istorijskom delu opštine Fatih, pa se njena poseta lako može povezati sa drugim značajnim znamenitostima.

1. Univerzitet u Istanbulu i trg Beyazıt

Nedaleko od Sulejmanije nalazi se jedan od najpoznatijih istorijskih univerzitetskih kompleksa grada. Trg Beyazıt poznat je po džamiji Bajazita II, univerzitetskoj kapiji i blizini Velikog bazara. Ovo je dobra stanica ukoliko želite da nastavite šetnju prema Kapalıçarşıju.

2. Veliki bazar (Kapalıçarşı)

Veliki bazar jedan je od najpoznatijih natkrivenih bazara na svetu. Njegove ulice ispunjene su prodavnicama nakita, keramike, tekstila, tepiha, kožne galanterije, suvenira i drugih proizvoda. Od Sulejmanije se do bazara može stići pešice, uz šetnju kroz istorijske trgovačke ulice.

3. Džamija Rüstem-paše

Na putu prema Eminönüu nalazi se Rüstem-pašina džamija, još jedno značajno delo Mimara Sinana. Posebno je poznata po bogatoj dekoraciji od izničkih keramičkih pločica. Iako je manja od Sulejmanije, njena unutrašnjost spada među najlepše primere osmanske dekorativne umetnosti.

4. Bazar začina (Mısır Çarşısı)

Ako nastavite prema Eminönüu, stići ćete do Bazara začina, poznatog i kao Egipatski bazar. Ovde možete kupiti začine, turske čajeve, ratluk, suvo voće, orašaste plodove i tradicionalne poslastice. Poseta bazaru je dobar završetak obilaska ovog dela starog Istanbula.

5. Valensov akvadukt i četvrt Vefa

U drugom pravcu, prema unutrašnjosti istorijskog poluostrva, možete obići Valensov akvadukt – jedan od najpoznatijih rimskih spomenika Istanbula. U blizini se nalazi i četvrt Vefa, poznata po istorijskim ulicama, starim građevinama i tradicionalnom piću boza. Ovo je odličan izbor ako želite da nastavite istraživanje vizantijskog i osmanskog nasleđa grada. Nedaleko je i Zeyrek, kvart sa starim drvenim kućama i vizantijskom crkvom Pantokratora.

Gde probati tradicionalnu hranu u blizini Sulejmanije?

Ulica naspram kompleksa Sulejmanije, nekadašnja Tiryakiler Çarşısı – „čaršija strastvenih uživalaca”, nazvana po kafanama u kojima se pila kafa i pušio duvan – poznata je po restoranima koji nude kuru fasulye – tradicionalno jelo od belog pasulja kuvanog u sosu od paradajza, često sa mesom ili bez njega. Najčešće se služi uz pirinač, turšiju i hleb.

Ovo je jednostavno, zasitno i veoma popularno jelo turske kuhinje. U okolini džamije nalazi se više lokala specijalizovanih upravo za ovu hranu.

Pored toga, u okolnim ulicama možete pronaći:

  • tradicionalne turske restorane;
  • lokante sa dnevnim kuvanim jelima;
  • poslastičarnice;
  • male čajdžinice i kafiće;
  • restorane sa pogledom na Zlatni rog.

Za povoljniji obrok preporučujem da se udaljite od terasa sa najlepšim panoramskim pogledom i potražite lokalne restorane u sporednim ulicama.

Kako doći do Sulejmanije?

Sulejmanija se nalazi u opštini Fatih, na adresi Prof. Sıddık Sami Onar Caddesi, nedaleko od Univerziteta u Istanbulu. Do nje možete stići na nekoliko načina:

Metro M2: Siđite na stanici Vezneciler. Od stanice do džamije potrebno je oko desetak minuta pešačenja, uz uspon.

Tramvaj T1: Najpraktičnije stanice su Beyazıt-Kapalıçarşı ili Laleli-Üniversite. Od obe stanice nastavlja se pešice.

Iz Eminönüa: Možete krenuti pešice prema Sulejmaniji. Put vodi uzbrdo kroz istorijske trgovačke ulice i traje približno 15–20 minuta, zavisno od tempa.

Iz Sultanahmeta: Do džamije možete stići pešice, ali treba računati na dužu šetnju i uzbrdicu. Alternativno, koristite tramvaj T1 do Beyazıta ili Lalelija.

Ukoliko koristite javni prevoz, praktična je kartica Istanbulkart. Sva mesta iz ovog teksta pogledajte na mapi Istanbula.

Kada posetiti Sulejmaniju?

Džamija je aktivno versko mesto i turističke posete prilagođene su vremenu molitvi. Najbolje je doći ujutru ili tokom ranog popodneva, ali treba proveriti dnevni raspored molitvi. Tokom molitve turistički pristup molitvenoj sali je ograničen, a petkom su prekidi duži zbog zajedničke podnevne molitve.

Ne treba se oslanjati na jedno fiksno radno vreme tokom cele godine jer se vreme molitvi menja. Ulaz je besplatan. Kakvo je vreme u Istanbulu po mesecima, pročitajte u tekstu Kada putovati u Istanbul.

Za mirniji obilazak preporučujem radni dan, van perioda molitve. Za fotografisanje spolja i uživanje u pogledu posebno je prijatno kasno popodne.

Pravila ponašanja prilikom posete

Pošto je Sulejmanija aktivna džamija, važno je poštovati pravila verskog prostora.

  • Ramena i kolena treba da budu pokriveni.
  • Žene treba da pokriju kosu maramom.
  • Obuća se izuva pre ulaska u prostor za molitvu.
  • Govorite tiho i ne ometajte vernike.
  • Nemojte prolaziti ispred osoba koje se mole.
  • Izbegavajte fotografisanje vernika tokom molitve.
  • Pratite oznake i uputstva osoblja.

Ukoliko nemate odgovarajuću odeću ili maramu, na ulazu se obično mogu dobiti odgovarajući prekrivači.

Sulejmanija ili Plava džamija – koju prvo posetiti?

Obe džamije su među najvažnijim spomenicima Istanbula, ali imaju različit karakter.

Plava džamija nalazi se u Sultanahmetu, neposredno uz Aja Sofiju i Hipodrom. Poznata je po šest minareta i bogatoj dekoraciji unutrašnjosti.

Sulejmanija je nešto udaljenija od glavnog turističkog trga, ali nudi drugačiji doživljaj. Njena arhitektura deluje monumentalno, ali skladno i smireno. Pored toga, poseta uključuje mauzoleje Sulejmana i Hurem, kao i jedan od najlepših pogleda na Zlatni rog.

Ako imate vremena samo za jednu, izbor zavisi od vaših interesovanja. Za prvi susret sa Istanbulom Plava džamija je nezaobilazna, ali za upoznavanje osmanske arhitekture i dela Mimara Sinana posebno bih preporučila Sulejmaniju.

Moj savet je da posetite obe, jer se međusobno odlično dopunjuju.

Predlog pešačke ture – Sulejmanija, bazari i Zlatni rog

Za obilazak ovog dela Istanbula predlažem sledeću rutu. Lepo se uklapa i u drugi dan plana Istanbul za 3 dana.

Pre podne:

  1. Dolazak do Sulejmanije.
  2. Obilazak dvorišta i unutrašnjosti.
  3. Poseta mauzolejima Sulejmana i Hurem.
  4. Fotografisanje sa vidikovca iznad Zlatnog roga.

Sredina dana:

  1. Ručak u nekom od restorana sa tradicionalnim jelom kuru fasulye.
  2. Šetnja prema Univerzitetu u Istanbulu i trgu Beyazıt.
  3. Obilazak Velikog bazara.

Popodne:

  1. Nastavak šetnje prema džamiji Rüstem-paše.
  2. Obilazak Bazara začina.
  3. Završetak ture na obali Eminönüa i pored Galata mosta.

Ova tura je dobar način da u jednom danu upoznate nekoliko različitih lica starog Istanbula – od osmanske arhitekture i istorijskih bazara do svakodnevnog života na obali Zlatnog roga.

Sulejmanija džamija – mesto koje otkriva veličinu Osmanskog carstva

Sulejmanija nije samo još jedna velika džamija u Istanbulu. Ona predstavlja spoj arhitekture, istorije, vere, obrazovanja i društvenog života jednog od najmoćnijih perioda Osmanskog carstva.

Kada stanete u njeno dvorište, pogledate prema velikoj kupoli i minaretima, a zatim se spustite prema vrtu u kojem počivaju Sulejman Veličanstveni i Hurem Sultan, postaje jasnije zašto je ovaj kompleks toliko važan za istoriju grada.

Posebnu vrednost ima i pogled na Zlatni rog, koji je vekovima bio jedan od najvažnijih trgovačkih i pomorskih prostora Konstantinopolja i kasnijeg Istanbula.

Zato bih Sulejmaniju uvrstila u svako putovanje u Istanbul, bez obzira na to da li vas više zanimaju istorija, arhitektura, fotografisanje ili upoznavanje lokalne kulture.

Možda ćete u Sultanahmetu videti najpoznatije simbole grada, ali ćete na uzvišenju iznad Zlatnog roga upoznati jedno od njegovih najlepših i najmirnijih istorijskih lica.

Često postavljana pitanja

Da li se plaća ulaz u Sulejmaniju?

Ne, ulaz u džamiju je besplatan, kao i u grobnice Sulejmana Veličanstvenog i Hurem Sultan.

Koje je radno vreme Sulejmanije?

Džamija je otvorena svaki dan, ali se za posetioce zatvara tokom molitvi. Petkom je pauza oko podneva duža, a raspored molitvi se menja tokom godine.

Gde je sahranjen Sulejman Veličanstveni?

U mauzoleju u vrtu iza Sulejmanije, nedaleko od grobnice svoje supruge Hurem Sultan.

Koliko vremena odvojiti za Sulejmaniju?

Oko sat do sat i po, sa dvorištem, unutrašnjošću, grobnicama i vidikovcem iznad Zlatnog roga.

Kako stići do Sulejmanije iz Sultanahmeta?

Tramvajem T1 do stanice Beyazıt-Kapalıçarşı ili Laleli-Üniversite, pa pešice desetak minuta, ili pešice kroz Veliki bazar za oko pola sata.

Pogledajte i: Plava džamija, Sulejman Veličanstveni, Istanbul za 3 dana i Najlepši vidikovci Istanbula.

Postani SrpskiBezMuke affiliate partner