Тренутно гледате Rimska Ankara – Avgustov hram, Rimsko kupatilo i Julijanov stub

Rimska Ankara – Avgustov hram, Rimsko kupatilo i Julijanov stub

Pre nego što je postala prestonica Republike, Ankara je bila Ankira (Ancyra) – glavni grad rimske provincije Galatije. Od tog perioda sačuvano je više nego što bi se reklo šetajući današnjim Ulusom: hram posvećen caru Avgustu sa najpotpunijim sačuvanim primerkom njegove autobiografije, veliko kupatilo iz 3. veka, pozorište otkriveno tek 1982. godine i stub podignut u čast cara Julijana.

Svi ovi lokaliteti nalaze se na manje od kilometar jedan od drugog, između trga Ulus i tvrđave, pa se rimska Ankara može obići za pola dana pešice. U ovom tekstu su istorija grada, opis svakog lokaliteta i predlog šetnje. Ako planirate ceo boravak u gradu, pogledajte i plan za Ankaru za 1–2 dana.

Ažurirano: novembar 2026.

Ukratko
Šta videtiAvgustov hram, Rimsko kupatilo, Julijanov stub, Rimsko pozorište i Arkeopark
GdeUlus, između trga Ulus i tvrđave
Kako stićimetro M1 do stanice Ulus
Koliko vremena3–4 sata pešice; ceo dan sa muzejom i tvrđavom
UlazRimsko kupatilo se plaća (08:30–17:00); stub i spoljašnjost hrama su besplatni
Radno vreme proverite pre posete.

Kratka istorija rimske Ankire

Ostaci Rimskog pozorišta u Ankari

Naselje na mestu današnje Ankare postojalo je još u frigijskom periodu. U 3. veku pre nove ere ovde su se naselili Galati, keltska plemena koja su došla iz Evrope, a Ankira je postala središte plemena Tektosaga. Kada je car Avgust 25. godine pre nove ere pripojio Galatiju Rimskom carstvu, Ankira je postala glavni grad nove provincije.

Grad je u rimskom periodu imao hram carskog kulta, pozorište, kupatila i ulice sa kolonadama. Kroz Ankiru je prolazio važan put prema istočnim granicama carstva, pa su je posećivali i carevi na putu ka ratovima sa Persijom. Galatima je apostol Pavle uputio Poslanicu Galatima – više o tome u tekstu Putovanje Svetog Pavla po Turskoj.

Posle Rimljana smenjivali su se Vizantinci, Seldžuci i Osmanlije, a svaka epoha gradila je preko prethodne. Zato su rimski ostaci danas razbacani između osmanskih zgrada i džamija. O smeni carstava na tlu Anadolije više pišemo u tekstu Raskrsnica drevnih civilizacija.

Zašto je Ankira bila važna Rimljanima?

Rimsko kupatilo u Ankari iz vazduha

Ankira nije bila značajna samo zbog svog položaja u središtu Male Azije. Za Rimljane je predstavljala važno administrativno, vojno i trgovačko središte na raskrsnici puteva koji su povezivali zapadne i istočne delove Anadolije.

Kada je 25. godine pre nove ere Galatija postala rimska provincija, Ankira je dobila položaj jednog od najvažnijih gradova nove provincije, odnosno njenog administrativnog centra. U gradu su se nalazile javne građevine, hramovi, kupatila, pozorište i trgovački prostori, a kroz njega su prolazili važni putevi kojima su se kretali trgovci, vojnici i državni službenici.

Posebno je zanimljivo što Rimljani nisu izgradili grad na potpuno praznom prostoru. Pre njih su ovde živeli Frigijci i Galati, a tragovi starijih naselja pronađeni su ispod kasnijih rimskih građevina.

Zbog toga se današnja Ankara može posmatrati kao grad izgrađen na više istorijskih slojeva. Ispod rimskih temelja nalaze se tragovi starije Anadolije, dok su rimske građevine kasnije menjane i prilagođavane vizantijskom, seldžučkom i osmanskom načinu života.

Život u rimskoj Ankiri – kako su živeli njeni stanovnici?

Ilustracija predstave u rimskom pozorištu

Rimska Ankira bila je grad u kojem se odvijao živ društveni, trgovački i verski život. Njeni stanovnici odlazili su na pijace, okupljali se u javnim prostorima, posećivali kupatila i prisustvovali različitim kulturnim i sportskim događajima.

Rimska kupatila nisu služila samo održavanju higijene. Bila su mesta druženja, razgovora, odmora i susreta. U njima su se ljudi kupali, vežbali, razmenjivali vesti i provodili deo slobodnog vremena.

Pozorište je predstavljalo važan deo kulturnog života, dok su hramovi imali značajnu ulogu u javnom i verskom identitetu grada.

Luxora Invites – digitalne pozivnice

Trgovina je bila posebno važna zbog geografskog položaja Ankire. Kroz grad su prolazili putevi koji su povezivali različite oblasti Male Azije, pa je stanovništvo dolazilo u kontakt sa trgovcima, putnicima i ljudima iz udaljenih provincija Rimskog carstva.

Ovakva svakodnevica ostavila je tragove u natpisima, nadgrobnim spomenicima, novcu i arhitektonskim ostacima koji su danas izloženi u Rimskom kupatilu i Muzeju anadolskih civilizacija.

Avgustov hram – Monumentum Ancyranum

Avgustov hram i minaret Hacı Bayram džamije

Najvažniji rimski spomenik Ankare je hram posvećen caru Avgustu i boginji Romi, podignut posle pripajanja Galatije carstvu. Hram je dimenzija oko 36 × 55 metara, a danas su sačuvani njegovi visoki zidovi i ulazni deo. Nalazi se odmah uz Hacı Bayram džamiju u Ulusu.

Res Gestae – autobiografija cara Avgusta

Hram je svetski poznat po natpisu „Dela božanskog Avgusta“ (Res Gestae Divi Augusti), u kom Avgust sam nabraja svoje vojne pohode, javne gradnje i poklone narodu. Posle njegove smrti 14. godine, tekst je uklesan na zidove predvorja hrama na latinskom, a grčki prevod na spoljni zid. Original na bronzanim pločama u Rimu nije sačuvan, pa je primerak iz Ankare najpotpuniji koji postoji – zato se naziva i Monumentum Ancyranum.

Od hrama do crkve i džamije

Vizantinci su hram pretvorili u crkvu: dodali su apsidu, uklonili unutrašnji zid i otvorili velike prozore. U 15. veku, 1427–1428, uz njega je podignuta Hacı Bayram džamija, nazvana po sufijskom šejhu Hadži Bajramu Veliju. Rimski hram i osmanska džamija tako već skoro šest vekova stoje jedno uz drugo.

Rimsko kupatilo (Roma Hamamı)

Rimsko kupatilo nalazi se na ulici Çankırı Caddesi, oko 400 metara severno od trga Ulus. Podigao ga je car Karakala (212–217) i bilo je posvećeno Asklepiju, bogu medicine. Kompleks je bio dimenzija oko 80 × 130 metara i građen je od kamena i opeke.

Danas su vidljivi temelji toplih i hladnih prostorija, svlačionica i sistema podnog grejanja (hipokaust). Na prostoru palestre, nekadašnjeg vežbališta, izložena je velika zbirka rimskih natpisa, nadgrobnih spomenika i delova stubova. Ispod kupatila pronađeni su slojevi iz frigijskog, rimskog, vizantijskog, seldžučkog i osmanskog perioda.

Kupatilo je uređeno kao muzej na otvorenom i radi svakog dana od 08:30 do 17:00. Ulaz se plaća. Za obilazak je dovoljno oko pola sata do sat vremena.

Ulica sa kolonadom

Od kupatila je ulica sa mermernim stubovima vodila do svetog dela grada sa Avgustovim hramom. Deo te ulice otkriven je pri gradnji današnje Çankırı Caddesi i ostao je ispod nje, a drugi deo pronađen je kasnije kod Julijanovog stuba.

Kako je izgledalo kupanje u rimsko doba?

Ilustracija preseka rimskog kupatila sa sistemom grejanja

Rimska kupatila bila su pažljivo projektovani kompleksi u kojima se temperatura prostorija postepeno menjala. Posetioci su najčešće prolazili kroz nekoliko različitih prostorija.

  • Apodyterium – prostorija u kojoj su posetioci ostavljali odeću i pripremali se za kupanje.
  • Frigidarium – hladna prostorija, u kojoj se nalazio bazen sa hladnom vodom.
  • Tepidarium – mlaka prostorija koja je služila za postepeno zagrevanje tela.
  • Caldarium – najtoplija prostorija, sa toplom vodom i zagrejanim vazduhom.

Za zagrevanje prostorija korišćen je sistem poznat kao hypocaustum, odnosno podno grejanje. Ispod podova nalazio se prostor kroz koji je cirkulisao topao vazduh iz peći. Toplota se prenosila na podove i zidove, čime su se zagrevale prostorije.

Zanimljivo je da su rimske terme u Ankiri imale razvijen sistem grejanja, što je bilo posebno važno u ovom delu Anadolije, gde zime mogu biti veoma hladne.

Šta nam govore rimski natpisi iz Ankire?

Rimske nadgrobne stele sa natpisima

U kompleksu Rimskog kupatila danas se ne nalaze samo ostaci nekadašnjih bazena, prostorija za kupanje i sistema grejanja. Veliki deo prostora uređen je kao muzej na otvorenom u kojem su izloženi brojni kameni spomenici iz rimske i vizantijske epohe.

Među njima se nalaze nadgrobne stele, kameni blokovi sa natpisima, postamenti za statue, delovi arhitektonskih dekoracija, sarkofazi i skulpture. Posebno su zanimljivi nadgrobni spomenici jer predstavljaju svojevrsne biografije ljudi koji su nekada živeli u Ankiri. Na njima su uklesana imena, porodične veze, zanimanja i podaci o preminulima.

Natpisi nam otkrivaju i detalje o društvenom i ekonomskom životu grada. Iz pojedinih zapisa saznajemo da su u Ankiri živeli penzionisani rimski vojnici koji su osnivali udruženja, kao i da su se organizovale sportske manifestacije. Zahvaljujući ovim kamenim dokumentima, možemo mnogo bolje razumeti kako je izgledao život u rimskoj Ankiri, ko su bili njeni stanovnici i kakvu je ulogu grad imao u tadašnjem rimskom društvu.

Julijanov stub (Belkıs Minaresi)

Julijanov stub u Ankari

Julijanov stub visok je oko 15 metara, ali nije napravljen od jednog komada kamena, kako bi posetilac na prvi pogled mogao da pomisli. Njegovo telo sastavljeno je od niza prstenastih redova opeke postavljenih na kamenom postolju, dok se na vrhu nalazi korintski kapitel iz vizantijskog perioda.

Smatra se da je podignut 362. godine, u čast posete cara Julijana Ankiri. Julijan je bio poslednji rimski car koji je pokušao da obnovi tradicionalne paganske kultove u Rimskom carstvu.

Njegova poseta Ankiri bila je povezana sa pripremama za pohod protiv Persije, tokom kojeg je 363. godine i izgubio život.

Stub tako predstavlja uspomenu na cara čija je vladavina ostala upamćena po pokušaju verske obnove i sukobu sa tada sve snažnijim hrišćanstvom. Meštani ga zovu Belkıs Minaresi, „minaret kraljice od Sabe“, iako nije poznato odakle potiče taj naziv.

Rimsko pozorište i Arkeopark

Obnovljeno Rimsko pozorište i Arkeopark u Ankari

Ostaci rimskog pozorišta otkriveni su tek 1982. godine, pri iskopavanju temelja za novu zgradu. Nalaze se između Hacı Bayram džamije i tvrđave. Pozorište je, prema istraživanjima, izgrađeno u 1. veku za Aktijske igre u čast pobede kod Akcijuma, a u 2. veku dobilo je dvospratnu fasadu sa stubovima.

Grad Ankara je od 2020. obnavljao pozorište u okviru projekta Arkeopark, arheološkog parka sa šetnim stazama, vidikovcima, informativnim tablama i izložbenim prostorom. Obnova je završena, ali radno vreme i uslove posete proverite pre dolaska, jer se iskopavanja u okolini nastavljaju.

Rimsko pozorište u Ankari predstavlja važno arheološko nalazište, jer nam omogućava da bolje razumemo javni i kulturni život antičke Ankire. Tokom istraživanja nisu pronađeni samo ostaci gledališta i pozorišne arhitekture. Otkriveni su i tragovi rimskih ulica, svodova od opeke, kao i građevine iz kasnijih epoha, među kojima su ostaci osmanskog kupatila i radionice za obradu kože.

Planirano uređenje Arkeoparka obuhvatalo je staze za posetioce, vidikovce, informativne table, izložbene prostore i sadržaje posvećene arheološkom nasleđu grada. Zanimljivo je da se na ovom prostoru ne istražuje samo rimska Ankara. Arheološka iskopavanja otkrivaju kako se grad menjao tokom različitih istorijskih perioda i kako su se nove građevine podizale na ostacima starijih.

Grad Ankara (Ankara Büyükşehir Belediyesi) povremeno organizuje i stručno vođene šetnje „Rimska Ankara“, koje vode od tvrđave preko Avgustovog hrama, Julijanovog stuba, Rimskog kupatila i pozorišta do Arkeoparka.

Rimska zbirka u Muzeju anadolskih civilizacija

Najvažniji predmeti iz rimske Ankire – skulpture, novac, natpisi i predmeti iz svakodnevnog života – čuvaju se u Muzeju anadolskih civilizacija, u podnožju tvrđave. Imajte u vidu da su sala „Ankara“ i klasična sala zatvorene do 2. marta 2027, pa deo zbirke trenutno nije izložen.

Tragove rimskog i vizantijskog grada vidi se i na samoj tvrđavi: u zidinama su ugrađeni antički blokovi, delovi stubova i natpisi iz starijih građevina.

Predlog šetnje kroz rimsku Ankaru

Svi lokaliteti su blizu, pa se obilaze pešice za tri do četiri sata:

  • Rimsko kupatilo – od metro stanice Ulus oko 400 metara severno, ulicom Çankırı Caddesi. Počnite ovde, jer je jedino sa radnim vremenom.
  • Julijanov stub – nekoliko minuta hoda, na trgu ispred zgrade pokrajinske uprave.
  • Avgustov hram i Hacı Bayram džamija – odmah iznad stuba. Posetu džamiji uskladite sa vremenom molitve.
  • Rimsko pozorište i Arkeopark – na putu od Hacı Bayrama prema tvrđavi.
  • Muzej anadolskih civilizacija i tvrđava – za kraj, ako imate još vremena.

Sva ova mesta, kao i ostale znamenitosti oko Ankare, obeležena su na mapi Centralne Anadolije.

Praktični saveti

  • Kako stići – metro M1 do stanice Ulus. Iz Istanbula do Ankare najudobnije je brzim vozom YHT.
  • Gde odsesti – za obilazak starog grada najpraktičniji je Ulus. Hotele po delovima grada izdvojili smo u tekstu smeštaj u Ankari.
  • Obuća – ulice oko tvrđave i Hacı Bayrama su strme i kaldrmisane.
  • Džamija – za ulazak u Hacı Bayram džamiju potrebna je odeća koja pokriva ramena i kolena, a ženama marama.

Često postavljana pitanja

Šta je Monumentum Ancyranum?

To je natpis „Dela božanskog Avgusta“ (Res Gestae Divi Augusti) uklesan na zidove Avgustovog hrama u Ankari, na latinskom i grčkom. Najpotpuniji je sačuvani primerak autobiografije cara Avgusta, jer original iz Rima nije sačuvan.

Gde se nalazi Avgustov hram u Ankari?

U četvrti Ulus, odmah uz Hacı Bayram džamiju, desetak minuta pešice od metro stanice Ulus.

Koliko je radno vreme Rimskog kupatila u Ankari?

Rimsko kupatilo je otvoreno svakog dana od 08:30 do 17:00, a ulaz se plaća.

Ko je podigao Julijanov stub?

Stub je podignut u čast posete cara Julijana Ankiri 362. godine, tokom njegovog pohoda na Persiju. Visok je oko 15 metara.

Koliko vremena je potrebno za obilazak rimske Ankare?

Tri do četiri sata pešice za kupatilo, stub, hram i pozorište. Ako dodate Muzej anadolskih civilizacija i tvrđavu, odvojite ceo dan.

Pogledajte i: Ankara, Ankara za 1–2 dana, Tvrđava u Ankari, Anıtkabir i Centralna Anadolija.

Postani SrpskiBezMuke affiliate partner